Od SEOSKOG TURIZMA do rakije sa zlatom: Spisak mesta u Šumadiji gde ćete zaboraviti na stres

Kako kaže pesma Miroslava Ilića posvećena Šumadiji: „Tamo gde je Rudnik, Milanovac grad, Kragujevac, Topola, Kosmaj, Beograd“, tako i putovanje u središte Srbije ne može da počne bez odlaska u više gradova, varošica i sela.

Jer, veličanstvena mesta koja su svojom istorijom obeležila prethodne vekove, manastiri i crkve koji čuvaju pravoslavlje, gastronomija koja iza svakog ćoška mami svojom autentičnošću i, pre svega ljudi i njihova duša, gostoljubivost i priče, mogu da učine boravak u ovom kraju Srbije upečatljivijim nego što su turisti možda očekivali.

U Šumadiji ne treba žuriti, već sve lagano gustirati, osluškivati, istraživati, usporiti vreme i uživati. To je, u stvari, spori, zeleni i zdravi turizam.

Knjigu o Šumadiji – turistički vodič kroz 50 najlepših mesta Aranđelovca, Kragujevca i Topole možete naručiti OVDE.

JANIN RAJ KOD KRAGUJEVCA

Kada su pre 14 godina odlučili da provedu leto u tek sagrađenoj kućici na placu koji su prethodno kupili, Dragan, Svetlana, Nevena i Jana Cvetković tu su i ostali. Stan u Kragujevcu izdali su podstanarima i zamenili ga novim životnim prostorom u vikend-naselju Petrovac, na 5 km od grada. Vremenom su gradili deo po deo tako da danas, između stalog, imaju i dve kuće, stari mlekar, plastenik, bunar i štale.

Dragan obožava životinje, pa na ovom placu žive i ukrasne ptice, zebe, fišeri, patke, kokoške, kao i koze, mangulice, psi, mačke, poni, a zahvaljujući posvećenosti njegove supruge Svetlane cveću i prirodi imanje je dobilo poseban izgled, za koji njihovi prijatelji kažu da je raj.

Mlekar im je poklonila ženina baka, pa su ga preneli iz sela Vrbeta, kod Gledićkih planina, nedaleko od Gruže, a novu kuću u kojoj su restoran-sala i kreveti za turiste sazidali su od 4.000 starih cigli. Gostima u Janinom raju domaćini pripremaju hranu od namirnica sa svog imanja, od organskog povrća i mesa, ali i kozjeg sira i jaja prepelice, najtraženijeg proizvoda. Njihova fejsbuk stranica je OVDE.

Dragan Cvetković iz Janinog raja sa urednikom sajta Priče sa dušom Nenadom Blagojevićem

DESTILERIJA PEVAC U CVETOJEVCU

Vinske i rakijske ture postaju sastavni deo ponude u Šumadiji, a turisti najčešće posle obilaska kulturno-istorijskih znamenitosti svrate na degustaciju, pre povratka svojim kućama.   

Za ovu priliku odabrali smo destileriju Pevac čiji pogon se nalazi kraj Kragujevca, u selu Cvetojevac. Proizvodni kapacitet dostiže 100.000 litara godišnje, a od toga 60% se izvozi u inostranstvo. U ovom podrumu već 11 godina turistima se nude rakije autentičnih ukusa dunje, kruške, šljive, maline, kajsije, loze i šljive. Ono što je ekipi Priča sa dušom „zapalo za oko“ (a i za nepca) je rakija „Zlatni Pevac” sa jestivim 23-karatnim listićima zlata. Zanimljivo je i da je vlasnik Pevca Kragujevčanin koji je kupio imanje u Cvetojevcu, sagradio destileriju i napravio novu turističku atrakciju.

Rakija „od zlata“

PEŠAČKE STAZE NA BEŠNJAJI

Ko želi da pešači i da isproba čari zdravog, zelenog i sporog turizma, u Šumadiji će imati izbora. U Kragujevcu i okolini turisti najčešće biraju uređene staze na planini Bešnjaji, poznatijoj pod imenom „vazdušna banja“, a čiji najviši brh iznosi 613 metara, ili nešto dalje, na Gledićkim planinama (922 m), između Kragujevca, Gruže i Levča.

Andrej Ivošev iz Planinarsko-ekološkog kluba Gora iz Kragujevca, rekao je za Priče sa dušom da na Bešnjaji postoji splet markiranih staza za turiste, da se prilikom pešačenja prolazi pored prelepog kanjona, kao i da je uređen lokalitet Đurina česma, gde je učionica na otvorenom, za najmlađe.

KAPETANOVI VINOGRADI

U Kapetanovim vinogradima, kod kapetana Gregora Ferluga i njegove supruge Nene, vlasnika ovog imanja, mogu se probati njihova vina, posetiti vinograd, pojesti domaća jela u restoranu, ali i popiti domaći sok ili rakija. Ko želi, može da vidi stari razboj na kojem su se nekada tkali ćilimi, u jednoj od drvenih kućica – vajata.

Ova porodica rešila je pre više od 30 godina da se preseli iz Beograda u Šumadiju, a plac po svojoj meri pronašli su na kilometar i po od Topole. Kod njih je sve u znaku broja četiri: na četiri hektara smeštena su četiri bungalova za prenoćište sa četiri zvezdice. Oni čuvaju prirodu, ne koriste plastiku i deterdžente. Trude se da poslužuju organsku hranu, a kažu da su im svi začini domaći, čak i limunova trava!

VRH BUKULJE U ARANĐELOVCU

Ako je leto godišnje doba tokom kojeg želite da upoznate lepote Šumadije, onda je reč o najboljem trenutku za posetu Aranđelovcu. Smotra umetnosti „Mermer i zvuci“ se baš tada dešava u gradu pod Bukuljom, kada je ova znamenita turistička destinacija puna turista koji dolaze u banju da se odmore, da uživaju u velnes programima ili u promenadi po parku Bukovičke banje.

Pre odlaska u pećinu Risovaču, u šetnju kroz stanište čoveka iz ledenog doba i jednog od najpoznatijih nalazišta paleolita u Evropi, popnite se do osmatračnice na vrhu Bukulje, odakle, sa visine od 679 metara (660 m je nadmorska visina) možete videti kompletnu okolinu Aranđelovca i dobar deo Šumadije. To je pravi trenutak za pauzu i sumiranje utisaka, dovoljnih za prvi susret i upoznavanje sa ovom regijom, prelepom Šumadijom, koja će vam za kratko vreme prirasti k srcu.    

BAZENI I ZOO-VRT U LUŽNICAMA

Dvadeset sedam kilometara južno od Topole, odnosno 16 severno od Kragujevca nalazi se moderan kompleks za odmor, ušuškan i sakriven usred sela Lužnice. To su etno-selo i bazen na jednom mestu. Neobičan spoj, ali idealan za razvoj zelenog, sporog i zdravog turizma.

Na pedesetak metara od bazena, po prolasku kroz drvenu kapiju, nailazimo na jezero prepuno lokvanja, zelenog rastinja, cveća, ali i njegovih stanara, labudova. Ovo je raj za decu jer su poniji, jarići, koze, kokoške neobičnih frizura na svakom koraku, ali i dobra lokacija za ljubitelje selfija i zanimljivih fotografija. Sve deluje kao iz bajke, mnogi posetioci kažu da je skupo kada se dolazi porodično, ali najbolje je da odete sami da se uverite u lepotu ovog mesta.

MANASTIR KALENIĆ

Himna Sabora narodnog stvaralaštva u Levču kaže „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju, al’ ne nađoh za sebe devojku“, a u porti manastira Kalenić svakog leta održava se tradicionalna manifestacija pod nazivom „Prođoh Levač, Prođoh Šumadiju“. Ove godine, prvog vikenda u avgustu biće obeležen njen 50. rođendan, a povodom pola veka postojanja priprema se specijalan program.

Srednjovekovni manastir Kalenić datira iz 15. veka, spomenik je kulture od izuzetnog značaja, a u okolini su i brojne crkve i manastiri, arheološko nalazište u Županjevcu, izletnička mesta.

Na saboru kulture, etnologije, stvaralaštva i turizma svake godine bira se najlepša saborica, najlepša narodna nošnja, zatim devojka sa najdužom pletenicom (rekorderka je imala kiku dugu 206 cm) kao i muškarci sa najbrkom (rekord trenutno iznosi 110 cm). 

POSLEDNJA VODENICA NA SREBRNICI

Miroslav Cicić je predstavnik sedme, a njegovi naslednici osme generacije koji održavaju vodenicu u Stragarima. Nekada je, u vreme Miloša Obrenovića, na reci Srebrnici bilo 68 vodenica, a danas samo jedna. Ako posetite njihovu vodenicu ne samo da ćete videti kako se brašno melje uz pomoć vode, već i da ga kupite po povoljnoj ceni i to integralno i projino, od kukuruza, pšenice i raži.

Poput vodenice u kojoj se lagano okreće vodenični točak, tako i gosti ne žure iz Šumadije, već prihvataju njene blagodeti kao svoje. Jer posle vikenda u regiji nasleđa i putokaza, šljive i rakije, šume i staze, ko bi se tako olako vratio u grad, daleko od spokoja koji ga je zaneo?  

DOČEK KOD MILJOJKE U OVSIŠTU

U selu Ovsište kraj Topole, dočekala nas je porodica Lukić. Gospođa Miljojka i njen suprug Verko, posle zasluženo stečenih penzija u Švajcarskoj, vratili su se u rodno mesto i posvetili se seoskom turizmu. Pošto govore više jezika, često imaju i goste iz inostranstva, ali priznaju da im u smeštaju prednjače domaći turisti.

Kafa dobrodošlice, rakija i doručak za pamćenje. Nema čega nije bilo na Miljojkinoj trpezi: od domaćeg kajmaka, čvaraka i ajvara do kajgane sa povrćem i vruće lepinje. Sve sveže, napravljeno sa dušom, miriše… Ima li boljeg odmora i bega od grada nego u srpskim selima?

Gospođa Miljojka nam pokazuje svoj dobro snabdeven i bogat podrum, u kojem turisti često pazare i kući ponesu poneki suvenir u vidu tegle slatkog od kupina, ajvara, džema od šumadijskih šljiva ili flašu soka od zove.

PRVI EKO-HOSTEL U ŠUMADIJI

Na nekoliko stotina metara od Konjičkog kluba Aranđelovac otvoren je eko-hostel „Branč“ u kojem možete prespavati i upoznati grad pod Bukuljom ili svratiti na roze vino od organskih kupina iz Vukosavaca. Sobe su višekrevetne, u ponudi je i jedna privatna sa bračnim krevetom, a ljubazno osoblje potrudiće se da ovde jedete samo domaću hranu proizvedenu u Aranđelovcu i okolini.   

Za one koji su stalno u kancelarijama i sa laptopom idealan je antistres paket „dvadesetominutna šetnja na konju“ koju možete bukirati u Konjičkom klubu. Škola jahanja za turiste otvorena je tokom cele godine, a da biste je isprobali nije neophodno prethodno iskustvo.

GRUŽANSKO JEZERO I „MY SOUL“

Za ljubitelje vode, i ne tako velike nadmorske visine, tu je Gružansko jezero, veštačko akumulaciono jezero, izgrađeno osamdesetih godina prošlog veka za potrebe Kragujevca i okoline. Kajak ili veslanje su u pripremi kada je o gostima reč, dok profesionalci uveliko vežbaju nasred jezera. Saznali smo da je sportski ribolov dozvoljen, ali uz odgovarajuću dozvolu. 

Čini se da je više turista koji biraju sedenje na klupi, gledanje u vodu ili čitanje knjige nego sport. Zanimljivo je da je na ovom jezeru registrovano oko 180 vrsta ptica, koje se u pojedinim periodima godine, kad je tišina, mogu i čuti. Osveženje od vrućina gosti pronalaze u restoranu preko puta, koji, u skladu sa sporim turizmom i nosi ime „Moja duša“.

Svih „50 najlepših mesta u Šumadiji“ pronađite u knjizi koja je u prodaji preko ovog linka ili direktno u knjižari Dereta u Knez Mihailovoj 46 u Beogradu, u marketima Fortuna u Aranđelovcu, u Turističkoj organizaciji Aranđelovca (Knjaza Miloša 289) i u Gradskoj turističkoj organizaciji Kragujevca (Dr Zorana Đinđića 11, kod Robne kuće).

Snimke koje smo napravili u Šumadiji u Pomoravlju u saradnji sa Regionalnom agencijom za ekonomsku saradnju Šumadije i Pomoravlja pogledajte OVDE.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com

Fotografije: Zoran Jevtić

Napomena: Tekst i fotografije su u vlasništvu privrednog društva Medijska kuća Priče sa dušom doo Aranđelovac i moguće ih je preneti u drugi digitalni medij uz obaveznu objavu izvora članka i slika i objavu linka ka www.pricesadusom.com u tekstu i na kraju teksta. Potpisati i autora fotografija. Članak nije dozvoljeno preneti u štampane medije. Hvala vam što poštujete autorska prava u Srbiji.

Ostavite odgovor