Nataša je izbacila televizor iz kuće i recept iz NAJSREĆNIJE ZEMLJE primenila u Srbiji

Za sve ono čega se rado seća iz detinjstva Nataša Vukmirović kaže da je hygge. Obožavala je da sedi u toploj sobi koju je grejala vatra iz kaljeve peće i da posmatra kako pada sneg. Njena baka je pravila odličnu toplu čokoladu, a u kući su uz domaće kolačiće uvek pili čajeve. Nije bilo igraonica, već su trčali po parku i dobro se isprljali.

I danas može da oseti radost kao nekada, kad bi joj kuma stavila šešir sa dugom mrežom i povela je da posmatra pčele u košnici.

Seća se i druženja u vikendicama, uz branje trešanja ili grožđa i obavezan zajednički obrok.

Istražujući sreću i blagostanje, upoznala je danski recept za sreću – hygge i prepoznala njegove principe u svom životu. Priča mi da je oduvek verovala da je sreća u onome što nazivamo malim stvarima, a kasnije je čitala o tome u radovima stručnjaka.

Nataša je prevodilac engleskog jezika, vodi udruženje građana i blog o hygge-u. Za sebe kaže da je hyggespreder u Srbiji – ona koja širi radost. Na njenoj izuzetno popularnoj fejsbuk stranici pronaći ćete lepe fotografije koje oslikavaju trenutke radosti, momente usporavanja ubrzanog života i scene koje je primetila i zabeležila zahvaljujući svom pogledu na svet. Ona sve to radi s ljubavlju i s poletom, a njene priče i fusnote o radovanju životu skoro svakog razgale.

– Kad smo deca, životna radost prirodno postoji u nama. Kasnije, kad zaboravimo šta nas čini srećnima, moramo da se prisetimo ili čak i da učimo da budemo srećni – i da naučimo da je sreća naš izbor. Meni je dovoljno druženje, čitanje, istraživanje, muzika. Jedna rečenica u nekoj knjizi može da me osnaži za kratko vreme. Vreme koje provedem u autobusu iskoristim da razmišljam o nekoj ideji. Zato nemam osećanje da sam izgubila pola sata tokom vožnje, nego dobila.

Hygge je danska reč norveškog porekla koja je u Norveškoj značila blagostanje (well-being), a u Danskoj se prevodi kao udobnost. Hygge podrazumeva sreću ovde i sada, da budemo prisutni u trenutku. To je više atmosfera i stanje nego spoljašnje okolnosti. Sve one situacije kad se osećamo prijatno, zaštićeno, bezbedno, kad možemo potpuno da se opustimo i pustimo životnu radost da slobodno struji kroz nas.

Neki ljudi nakon 20 godina ponovo otkriju da ih vožnja biciklom ispunjava radošću, a potom nauče da u svoj život uvode različite aktivnosti koje u značajnoj meri menjaju njihov život na bolje – kaže Nataša za Priče sa dušom i dodaje da je svesna da nije svim ljudima lako da se pokrenu u tom pravcu.

Ljudi koji me dobro poznaju „higuju“ sa mnom. Znači mi što su mi neke prijateljice rekle da su srećne jer sada svetu preko bloga pokazujem svoje pravo lice. Naravno da među dragim ljudima imam i onih koji sve vide crno. Ali, čak i oni vole da razgovaramo uz kafu i dobar kolač. U Danskoj kažu da se sreća ne može kupiti, ali može torta, a to je skoro isto. Vidim da ima mnogo istine u tome. Neki ljudi smatraju da treba da budemo nesrećni i to je njihovo pravo. Ja i nemam potrebu da ljude uveravam, nego da pružim informacije koje mogu da pomognu onima koji to sami žele.

„Smatram da sam među srećnijim ljudima jer sam optimista. Zbog toga ću i u najtežim okolnostima prepoznati nešto što će mi dati snage da nastavim da se smejem“ (Nataša Vukmirović)

Dansku upoznaje virtuelno, a fizički još uvek nije bila u toj državi. Ipak, kako kaže, to ne znači da je nedovoljno poznaje. Zahvaljujući internetu, završila je seminar Instituta za istraživanje sreće iz Kopenhagena i to je dosta uticalo na njen profesionalni i privatni život.

– Kad je objavljen prvi Svetski izveštaj o sreći Ujedinjenih nacija 2013. godine, Danska je bila na prvom mestu, a u narednim izveštajima nalazi se u samom vrhu najsrećnih zemalja. Stručnjaci smatraju da hygge presudno utiče na sreću stanovnika Danske. Južna Koreja je primer države koja je doživela veliki privredni rast, ali ne i povećanje sreće. Zbog toga južnokorejski političari u Danskoj uče kako da bogatstvo svoje države iskoriste da povećaju blagostanje ljudi. Na primer, kako obezbediti dobru prevenciju suicida kod mladih koji ne upišu željeni fakultet, jer je to veliki problem Južne Koreje – objašnjava mi.

Natašina poruka je da sreća ne stanuje u Danskoj, nego u nama. Danska je brendirala sebe kao zemlju srećnih ljudi, ali hygge se nalazi svuda u svetu. Zato je knjiga Meika Wikinga „Hygge – Danski recept za srećan život“ prevedena na više od 30 jezika!

A kako živi Nataša?

Brzo, ali uz poznavanje moći predaha. Stanuje na Bežanijskoj kosi, u vrlo lepom zelenom delu Beograda sa širokim trotoarima i brojnim parkovima. Rano ujutro budi je poj ptica iz parka iza njene zgrade. Dan joj je ispunjen obavezama i informacijama o različitim temama, zbog čega više puta napravi pauzu za odmor ili „punjenje radošću“.

Za nekoga je odmor uz dobar film ili roman, a za sagovornicu Priča sa dušom interesantna studija koja govori, na primer, o istraživanju koje je pokazalo u kojoj meri čitanje ili ispijanje šoljice biljnog čaja pozitivno utiče na smanjivanje stresa i povećavanje radosti.

– Dan započinjem istezanjem i čašom vode. Muziku slušam od ujutro, najčešće su to instrumentali koji mi ne remete tok misli. Pravim plan za taj dan, zapisujem neke misli i pripremam se za obaveze. Uveče čitam. Pred spavanje obavezno „ispraznim misli“ da ne bih loše sanjala jer sam neku napetost zadržala u sebi.  Dobar i neprekinut san je veoma važan za zdravlje i sreću, a nesanica je jedan od izazova s kojim se povremeno suočavam, ukoliko dozvolim da briga o sebi izgubi prioritet.

Nataša kaže da život donosi mnogo obaveza i teških situacija. Imala je periode kada su je obaveze iscrpljivale u toj meri da joj se činilo da nema energije za lepe stvari. Međutim, tada na scenu stupaju prijatelji. Prema njenim rečima, poenta prijateljstva je u tome da jedni drugima ulijemo malo optimizma i energije i pomognemo da prebrodimo neke ne baš lake situacije.

Natašino duboko uverenje je da veći broj srećnih pojedinaca čini društvo srećnijim

Pre skoro 15 godina imala sam visok krvni pritisak zbog stresa. Prošla sam kroz tu krizu i odlučila da to više neću sebi da dozvolim. Od doktorke Larise Fotine naučila sam da pričom o problemima svu energiju trošimo na njih umesto da kreiranje rešenja. Zato ne pišem o tome šta mi je sve život doneo kao problem, nego govorim šta pomaže ljudima. Kad se iznerviram, trudim se da pokrenem unutrašnji mehanizam zaštite zdravlja. To je tehnika koju sam sama osmislila, na osnovu iskustva i poznavanja različitih praksi blagostanja. Udahnem duboko nekoliko puta, koncentrišem se na zamišljenu osu u svom telu, skeniram čitavo telo govoreći svakom pojedinačnom delu da se opusti. Potom, ako sam van kuće, sedim na klupi u parku i pijem vodu ili sedim u kafiću u kojem nema buke i pijem čaj. Često se šalim da nema tog problema koji šoljica toplog čaja neće rešiti – iskrena je Nataša.

Još pre 10 godina izbacila je televizor iz kuće i odlučila da ne gubi svoje dragoceno vreme na ljude koji se ne zalažu da se poboljša kvalitet života u ovoj zemlji. Vreme radije provodi slušajući predavanja izuzetnih ljudi koji imaju viziju humanijeg društva i srećnije budućnosti.

Uvek se oduševim kad mi pišu čitaoci i kad dobijem još jednu potvrdu koliko je dragih ljudi u ovom delu sveta. Žene koje pletu i bave se drugim ručnim radovima obradovali su moji tekstovi koji govore koliko su to pozitivne i zdrave aktivnosti. U našem društvu postoje određeni negativni procesi koji su decenijama unazad doveli do toga da se omalovažavaju zanati i predmeti ručne izrade. Sva sreća, pa se to menja, između ostalog – zahvaljujući i vašim Pričama sa dušom. Hygge je pomogao da se danas širom sveta pletenje i šivenje slave kao fenomenalni zanati koji nam pomažu da budemo zadovoljni i da nam bude udobno. Uz ovu životnu filozofiju ide i hygge estetika koja podrazumeva ukrase za kuću od prirodnih materijala i stare fenjere, drvene klupice, udobnu meku odeću, velike džempere – dakle sve ono što smo već imali i u čemu smo prestali da uživamo – kaže Nataša i otkriva šta je to njen hygge.

– U muzičkoj školi sam više volela da pevam nego da sviram. Kasnije sam zapostavila pevanje sve dok me Aleksandra Kovač nije pozvala u njen hor Ženski glas. Ozbiljno radimo, ali se i mnogo smejemo. Nakon svake probe osećam zdrav umor kao nakon vežbanja, ali i prijatnu opuštenost kao nakon meditacije. To je zapravo to osećanje spokoja koje je suština hygge životne filozofije. Obavezno pešačim kroz park, a kad god imam priliku odlazim u šumu, a sve češće na reku. Posebno me ispunjava boravak na arheološkim nalazištima. Spoj prirode i istorije je hygge okruženje po mojoj meri. Jednako volim Vinču, Viminacijum i tvrđavu u Smederevu, ali u Felix Romulijani sam doživela duboko osećanje mira. Sate mogu da provedem na mestu gde su ostaci nekadašnjeg grada okruženi prelepim zelenim pejzažima.

Pitao sam Natašu kako da primenimo ovaj danski recept u Srbiji?

U osnovnom obliku u Danskoj hygge praktikuje grupa od 3-4 prijatelja i to je jedina negativna strana ove prakse. Ljudi se u maloj grupi prijatelja osećaju spokojno i to je razlog zašto teško prihvataju nove ljude u svoje društvo. Međutim, hygge možemo da prizovemo kad smo sami ili u društvu, kod kuće ili u muzeju, restoranu ili u šumi. Ljudima koji mi kažu da ne mogu u toj meri da se opuste i raduju u društvu, predlažem da treniraju dok ne ojačaju: Sledeći put kad bude padala kiša, smestite se udobno, pustite lepu muziku, prebacite meko ćebe preko kolena, čitajte dobru knjigu i probajte neki novi čaj. Pozovite prijateljice da zajedno pletete i družite se uz kafu, čaj ili kompot od voća. Nije druženje skupo kao što zamišljamo. Poenta je da uživamo u iskrenom razgovoru, smehu ili neobaveznom ćaskanju uz film. Sreća nije rezervisana samo za odabrane. To je razlog zašto sam odlučila da budem hyggespreder u Srbiji – ona koja širi radost.

Natašin sajt posetite OVDE.

Tekst: NenadBlagojević www.pricesadusom.com (Tekst je autorsko delo i moguće ga je preneti u drugi digitalni medij uz obaveznu objavu izvora teksta i objavu linka ka www.pricesadusom.com u samom tekstu i na kraju teksta. Fotografije je potrebno potpisati onako kako stoji u naznaci „Fotografije“. Tekst nije dozvoljeno preneti u štampani medij)

Ostavite odgovor