MOJA BAKA – MOJ LAJF KOUČ: 7 lekcija koje sam naučio kod nje u selu i kojima se vodim kroz život

1. „Gde je tor, tu je i mor“

Još dok sam kao dete provodio raspuste u selu, više puta sam čuo ovu rečenicu, jer su je i baba i deda spominjali u trenucima kada bi im uginulo nešto od stoke. „Gde je tor, tu je mor“. Gde je tor, odnosno obor, tu prirodno mora doći i do smrti. U prevodu: gde ima života, ima i smrti. Prema dubljem tumačenju moje bake to bi značilo: „Ako nemate stoku, ne možete ništa izgubiti, odnosno ako nemate život, nemate ni smrt“. Jedno bez drugog ne idu.

2. „Budi dobar čovek, ne svađaj se sa komšijama“

Ovo i danas voli da ponovi: „Potrudi se da te komšije ne mrze i ne svađaj se sa njima. Lepo je imati prijatelje u selu do našeg, ali šta ti to vredi kad ti je najpreči onaj koji ti je fizički najbliži, onaj ko može da dođe do tebe za pet minuta.

3. „Kad smo preživele rat, preživećemo ćemo i grad“

Ovu rečenicu su mi moja baba Branka i njena najbolja drugarica i prva komšinica Zorka rekle kada sam svratio u Trešnjevicu posle jedne od najjačih vremenskih nepogoda u poslednjih 50 godina, grada koji je pogodio selo 2018. godine. Događaji koji nama izgledaju stravično možda i nisu tako strašni kako izgledaju. Sve zavisi od ugla posmatranja.

Nenad, urednik Priča sa dušom i baka Branka u Gornjoj Trešnjevici

4. „Posle kiše dođe sunce“

Bakina rečenica koja ima izuzetnu važnost. Šta god uradio u životu i koliko god se oko nečega nervirao, sunce će ujutru izaći na istoku, a uveče zaći na zapadu. Tako će biti i posle kiše, i posle snega i nevremena. Priroda i svet funkcionišu i bez nas, tako da nam preostaje ili da joj se pridružimo ili da joj „kontriramo“. Naši takozvani problemi su ništa u odnosu na smenu dana i noći.

5. „Jedi samo svoju hranu“

„Najzdravija je seljačka hrana, ova koju sam sama proizvela. Nema ništa bez domaćeg džema i turšije iz tvog podruma, i krompira i pasulje iz tvoje bašte i mesa od tvoje stoke. Naslađe je ubrati iz svoje bakče, a da ne kupuješ tuđe“.

6. „Radi dosta, ali daj sebi razonodu“

„Čovek mora da radi i da stvara, ne sme da kuka. Ja živim slobodno i ne bojim se nikoga. Posao, stoka, njiva, porodica, sve je to lepo, ali moraš imati svoju razonodu. Volim da „popravim“ ponešto u bašti, da predveče zalijem cveće, da ga gledam kako raste, da svakom jagnjetu tepam i dam nadimak“, rekla mi je baka.   

Kad je reč o poslu, dodao bih i njenu čuvenu rečenicu „Niko se nije pohvalio, ko je za dan uradio“.

7. „Misli na budućnost, a ne zaboravljaj pretke“

„Moraš znati odakle dolaziš i ko su ti preci. Najmanje tri kolena unazad da znaš da izdeklamuješ. Čuvaj zemlju koja ti je ostavljena, ne samo zbog prošlosti koja je na njoj nastala, nego i za buduće generacije. Nikad se ne zna šta može da se desi, pa da se svi vrate na dedovinu.“

Video u kojem se ona pojavljuje pogledajte OVDE.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com; Fotografije: Jovan Nedeljkov, Nenad Blagojević; Napomena: Tekst i fotografije je moguće preneti u drugi digitalni medij uz obaveznu objavu izvora članka i slika i objavu linka ka sajtu www.pricesadusom.com u tekstu i na kraju teksta. Članak nije dozvoljeno preneti u štampane medije. Hvala vam što poštujete autorska prava u Srbiji.

7 komentara

Lep tekst, kao i većina na ovim stranicama. Redovno vas čitam, ali prvi put pišem komentar. Moram da vas ispravim da je izreka „… tu je mor“, narodna skraćenica od „… tu je pomor“ i nije u vezi sa francuskom reči „la mort“ ili sa italijanskom „morte“, ili sa latinskom „mortem“, osim što svi nazivi za smrt kod romanskih i slovenskih jezika imaju isti koren „mor“. Pozdrav

Леп је чланак. Једино имам замерку на то што аутор смешта реч „мор“ у француске речи. Заправо је реч о древном српском сугласничком минимуму (МР) који се односио на воду и онострано односно смрт. Одатле старосрпска богиња смрти и вода МоРана, одатле реч МоРе, па и много река које се у њега уливају (МоРава, МоРача, МуРа, МаРица…); рибе МоРуна и МРена. Кад човек уМРе он је и МиРан, а природа се уМиРи кад падне МРак. Тај древни старосрпски минимум пренео се (као и хиљаде других) у многе европске језике, па и у француски, али, рећи да је „мор“ изговор француске речи је крупна грешка. Чије су онда речи умор, замор, премор, одмор итд? Аутор се очито није бавио етимологијом али иначе, леп текст.

Браво Ненаде! Аутентична народна мудрост. На леп начин је афирмишете. Хвала Вам! Ритвитујем одмах!

Svidja mi se ova Vasa prica. Kako starim sve vise shvatam sta su prave vrednosti. Vec mnogo godina zivim van Srbije ali se sve cesce u secanjima vracam tamo gde me vec dugo nema. A nema ni ljudi koji su mi mnogo znacili. Trebamo sacuvati uspomene na njih jer su opstali u vremenima tezim od ovog danasnjeg. Zato treba vise ovakvih prica da bi i nasa deca znala ko su i odakle dolaze. Hvala na ovoj predivnoj prici.

Ostavite odgovor