Ovako tkaju samo žene iz Sjenice: Sandžački ćilimi leti hlade, a zimi greju

Opremljeni mantijama, sjeničkim pršutom i sirom i tkanim ćilimima, članovi udruženja Sandžački ćilim iz Sjenice posetili su prestonicu Srbije, kako bi u Kući ljudskih prava i demokratije promovisali zbornik radova Islamska arhitektura u Srbiji. U tom izdanju objavljena su izlaganja 10 autora na temu arhitekture orijentalne kulture u Novom Pazaru, Sjenici, Prijepolju, Beogradu, Nišu i Kuršumliji. Mostovi, verski objekti, kuće i druge građevine stari su i do 500 godina, a cilj ove knjige u izdanju ovog udruženja je da se islamska kultura u Srbiji sačuva od zaborava.

Indira Kuburovic 004_1024x768
Ovaj zbornik objavljen je u okviru istoimenog projekta, a prethodila mu je međunarodna konferencija kojoj su prisustvovali znanstvenici i eminentni stručnjaci bivše Jugoslavije iz oblasti arhitekture, arheologije, istorije umetnosti

Porazgovarao sam sa mojom dobrom poznanicom Indirom Kuburović, predsednicom ovog udruženja i velikim borcem za očuvanje tradicije i kulture i razvoj turizma u jugozapadnoj Srbiji.
– Potrudili smo se da danas u Beograd dovedemo Sjenicu u malom i da kroz gastronomiju i kulturu predstavimo naš kraj kako dolikuje. U Beogradu je dosta toplije nego dole kod nas, pa vas pozivam da se osvežite u Sjenici, gde su noći izuzetno prijatne – rekla mi je Indira.

Sjenica 13 083_576x768
Kafa je slađa uz ovaj ručno napravljeni podmetač za šoljicu

Kao predsednica udruženja Sandžački ćilim, čija je jedna od glavnih aktivnosti ekonomsko osnaživanje žena i očuvanje kulturnog nasleđa starih zanata i tkanja, Indira je sa svojim timom okupila dvadesetak radno angažovanih žena koje već devet godina prave proizvode od vune i od toga žive.

– Osim ekonomskog osnaživanja žena poput proizvodnje po principu „od ovce do ćilima“, bavimo se i psihosocijalnom podrškom kroz programe u oblasti nasilja u porodici, bolesti zavisnosti, maloletne delikvencije, rodne ravnopravnosti, ali i pomoći starim osobama, invalidima, mladima – izdvaja Indira tek neke od aktivnosti, naglašavajući proizvodnju ćilima kao najznačajniju za sve članove.

Sjenica 13 030_1024x768
Kada prave ćilime od šest metara, po četiri žene moraju da rade zajedno u udruženju, jer tako veliki komad nije moguće napraviti kod kuće

– Zaokružili smo proces proizvodnje, pa u Sjenici obavljamo sve: od šišanja vune sa sjeničke ovce sorti pramenka i merino, preko prerade, do tkanja, odnosno pletenja naših proizvoda. Većini članova to je jedini izvor prihoda – kaže Indira koja, između ostalih, ističe institucije koje im pomažu: Fond za socijalne inovacije, EU Progress, Fond za otvoreno društvo i Balkanski fond za lokalnu inicijativu.

Sjenica 13 073_1024x768
Vuna pramenke je specifična po dužini dlake, elastičnosti i kasnijoj upredenosti, i ima široku primenu

Članice udruženja prodaju ćilime u Srbiji i inostranstvu, a s obzirom na bogatu multikulturalnost na jugozapadu naše zemlje, ove vredne žene su se dogovorile da u skladu sa navikama i tradicijom, dame muslimanske veroispovesti tkaju na razboju, a pravoslavke pletu čarape, kape i druge odevne predmete.

Indira Kuburovic 2_1024x576
Indira kaže da udruženje radi na zaštiti geografskog porekla sjeničkih ćilima

– Dvadeset pet žena rade na razbojima i mašinama. Zarada zavisi od brzine i umeća, ali imamo jednu članicu koja mesečno može da proizvede tkanine u vrednosti od 300 evra – otkrila mi je Indira.

Sjenica 13 012_1024x768
Deo tima iz udruženja Sandžački ćilim na okupu

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com
Foto: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com, privatni album

4 komentara

Ostavite odgovor