Ovo mesto u centru Beograda čuva francusko-srpske priče i nudi omiljenu TORTU KRALJICE NATALIJE

Na porodičnom imanju u Beogradu, u kući slavnog Jevrema Grujića, državnika, političara, diplomate i pisca memoara, sagrađenoj 1896. godine, njegovi potomci po ženskoj liniji otvorili su privatni muzej. Tu su izloženi uglavnom portreti najvećih srpskih slikara, ali i drugi umetnički predmeti, graviri, stilski nameštaj, najstarija zbirka oružja iz Prvog i Drugog srpskog ustanka u kojoj su puške Hajduk Veljka i Tanaska Rajića, odeća iz 19. veka, predmeti od porcelana, bronze, fajansa, keramike i brojni dokumenti i artefakti.

Kuća se nalazi u današnjem strogom centru Beograda, u Svetogorskoj ulici broj 17, a nekada je to bila periferija, jer su se centrom grada smatrale ulice do Trga Republike, pa su se neki viđeniji ljudi iz Beograda krajem 19. veka čudili „zašto Jevrem zida kuću daleko od grada“.

Nije čudno što u podnaslovu ove kuće stoji da je reč o Muzeju istorije, diplomatije i avangarde, jer su članovi sedam generacija ove porodice u 19. i 20. veku, počevši od Jevrema Grujića, bili ambasadori naše zemlje u najvećim državama sveta – Francuskoj, Velikoj Britaniji, Americi, Švajcarskoj …  i zauzimali visoke državne položaje i u Srbiji.

Lazar Šećerović, koji vodi muzej i živi u apartmanu iznad muzejske postavke, dočekao je Priče sa dušom u Domu Jevrema Grujića i ispričao frankofonu priču ovog zdanja. Zanimljivo je da je tokom 19 .veka iz strateških, odnosno političkih i ekonomskih razloga, Srbija bila okrenuta Austriji, zbog čega su prvi studenti studirali u Beču, a sa Jevremom Grujićem okrećemo se ka Francuskoj i Parizu, gde mladi sve češće odlaze na studije.- Prvi među njima koji je otišao je 1846. godine bio je Jevrem Grujić. Napisao je i jednu divnu knjižicu objašnjavajući situaciju i položaj južnih Slovena, koja je imala veliki odjek u pariskom Moniteuru. Imao je veliku karijeru, bio ministar pravde, ministar spoljnih poslova, predsednik skupštine, bio naš diplomata u Carigradu i u Londonu i vratio se kao ambasador Kraljevine Srbije. Kad je otišao odavde kao student, to je bila kneževina – priča Lazar.

U Domu Jevrema Grujića održano je više od 60 kulturnih događaja: koncerata, izložbi, predstava, književnih večeri

I sin Jevrema Grujića Slavko Grujić bio je doktor prava i prvi je u rangu završio prestižnu gimnaziju u Versaju. U porodičnoj arhivi i danas se čuvaju njegove ocene i mišljenje profesora. Mada je reč o gimnaziji, u dokumentima piše da je to Univerzitet Pariza, jer je škola bila pod menstorstvom tog univerziteta. Porodica Grujić ima čak osam legija časti!

U ovom zdanju nalazi se najstarija sačuvana venčanica iz 1856. godine, koju je nosila Jelena Grujić.

Tu je i pozlaćena škrinja od bakra i bronze za kristalne flakone i kristalne čaše za likere, koju je Stana Ćurčić, Jevremova ćerka dobila od kralja Milana i kraljice Natalije Obrenović na poklon. Reč je o čuvenoj francuskoj manufakturi umetničkih predmeta.

U doba bidermajera nameštaj je u Beograd stizao iz Beča, a zatim smo se prebacili na francusku umetnost

Dom Jevrema Grujića čuva uspomenu i na najveću svetsku izložbu ikad održanu u Parizu 1889. godine. To je vreme kad se grade Grand Palais, Petit Palais, Ajfelova kula. Izložba je trajala od maja do oktobra, a posetilo ju je 38 miliona posetilaca.

– Srbija je imala paviljon Palais de Serbie, a veliku čast našoj zemlji svojom posetom učinio je francuski predsednik Sadi Carnot. Srbija je tada bila ljubimica Francuske, a nadamo se da će to ponovo biti. Predsednika je dočekao naš pra pradeda Jevrem Grujić, a zanimljivo je da je mesec i po dana kasnije Karno ponovo došao sa celom svitom i ministarskim savetom i zadržao se sat i po, detaljno razgledajući šta je mala Srbija izložila u Parizu – objašnjava Šećerović za Priče sa dušom.

Na ulazu u srpski paviljon nalazio se kraljevski grb, a pred Francuzima bile su i slike naših slikara, rukotvorine, prehrambeni proizvodi iz Srbije, a pre svega jedan specijalitet iz našeg kraja.

Italijani su doneli vino, Grci masline, a mi suve šljive. Tokom tih šest meseci izložbe Parižanima je posluženo 1.600 kg suvih šljiva! U paviljonu umetnosti predstavljeni su naši najčuveniji slikari, a jedan od njih, Stevan Todorović godinu dana ranije naslikao je Jevrema i Jelenu Grujić. Želeći da pomogne našim umetnicima, Jevrem je dozvolio da dva ogromna portreta odu za Pariz, a kupljeni su najlepši ramovi, pa je te portrete prvo videla pariska publika, a tek onda srpska. Uvek smo imali neku sponu sa Francuskom.

Portret kraljice Natalije povremeno je izložen u Domu Jevrema Grujića, a za tu sliku kažu da je srpska Mona Liza. Ona je dugo živela u Francuskoj i dobar deo života provela u porodičnoj vili u Biaricu.

Ukoliko posetite izložbe u Domu Jevrema Grujića, raspitajte se za čokoladnu tortu kraljice Natalije, po receptu iz 1888. godine.

– Postoji jedna mala tajna. Recept je poznat, ali malo ko zna da se oduvek, pa i danas, u nju uvek dodavalo po nekoliko kapi najfinijeg francuskog pića armanjaka, tako da je torta imala tu francusku notu. Kad god bi dolazila u ovu kuću, torta je služena kraljici, to je bio njen omiljeni slatkiš, a i danas je atrakcija za naše turiste koji se njom zaslade posle obilaska muzeja – ispričao je Lazar Šećerović najavivši brojne programe u 2018.

– Stigao nam je najstariji portret Dositeja Obradovića, koji ćemo izložiti u aprilu. Ovde su uglavnom dela u ciklusima koja nikad nisu bila u javnosti, a uspevamo da ih predstavimo zahvaljujući prijateljskim vezama sa privatnim kolekcionarima. Za Noć muzeja posetioci će moći da uđu u prvu diskoteku na ovim prostorima, u našem suterenu, urađenu po uzoru na čuvenu francusku diskoteku Castel koja se i danas nalazi u Rue princesse. Devetnaestog maja obeležićemo njen zlatni jubilej, 50 godina od otvaranja – rekao je Lazar za Priče sa dušom i pozvao čitaoce da posete ovo zdanje.

Više informacija pronađite na njihovom sajtu.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com (sva autorska prava zaštićena, a prenos teksta dozvoljen uz vezu ka www.pricesadusom.com)

Fotografije: Dom Jevrema Grujića; Nenad Blagojević

1 komentar

Ostavite odgovor