Projekat iz Srbije među 10 najboljih: Naši osnovci i gimnazijalci napravili strip o borbi protiv nasilja na francuskom jeziku

Profesorka francuskog jezika Osnovne škole Kosta Đukić iz Mladenovca Mirjana Radonić došla je na ideju da sa kolegama napravi niz aktivnosti kojima bi se ukazalo da je nivo tolerancije u našem društvu prešao crvenu liniju i da smo izloženi svakodnevnim netolerantnim pristupima u svim sferama.

To je bio način da se pokaže javnosti da postoji mnogo kvalitetnih, kreativnih ljudi, pre svega učenika, sa idejama koje menjaju svet u kojem živimo.

Na događaju povodom završetka projekta Udruženja profesora francuskog jezika Srbije u Francuskom institutu u Beogradu, decembra 2023. godine

Tako je nastao projekat Udruženja profesora francuskog jezika Srbije „Reci ne nasilju, reci da toleranciji“ (Dis non à la violence, dis oui à la tolérance) koji je Međunarodna organizacija frankofonije odabrala i podržala ga na konkursu, u konkurenciji 10 najboljih projekata.

Sagovornica Priča sa dušom sa kolegama: Osim što već 20 godina radi u školi u Mladenovcu, Mirjana je potpredsednica Udruženja profesora francuskog jezika Srbije i nacionalni korespondent za Srbiju organizacije Frankofonija bez granica (Francophonie sans frontières). Poslednjih desetak godina radi na projektima sa školama u kojima se uči francuski (Kanada, Francuska, Tunis, Grčka i Italija). Njena deviza je pesma Zajedno- Himna Frankofoniji.

Projekat je trajao pet meseci, zvanično ga je na frankofonom kampu 15. avgusta 2023. godine na Oplencu otvorio gospodin Emanuel Samson, direktor Krefekoa (CREFECO), organizacije koja je deo međunarodne Frankofonije. Tada su učenicima škole Vladislav Ribnikar predstavljene radionice sa temom empatije i tolerancije.

U projektu je učestvovao veliki broj škola iz cele Srbije, kao i studenti.

Aktivnosti su podeljene u više kategorija, pa su đaci imali priliku da prođu niz radionica i predavanja na temu rešavanja konflikata.

Profesor Nemanja Krstić sa departmana za sociologiju u Nišu je održao više konferencija u prepunim salama gimnazija, a uključili su se i psiholozi.

Studenti su imali prilike da čuju deo predavanja i budu i učesnici konkursa, a napravljen je i rečnik reči i izraza na temu tolerancije.

U projektu su učestvovali učenici Četrnaeste beogradske gimnazije, OŠ Stefan Dečanski iz Železnika, OŠ Dositej Obradović iz Požarevca, OŠ Kosta Đukić iz Mladenovca, OŠ Moma Stanojlović iz Kragujevca, OŠ Milić Rakić Mirko iz Prokuplja, OŠ Bata Bulić iz Petrovca na Mlavi, studenti departmana za francuski jezik u Nišu i Kragujevcu.

Na početku Priče sa dušom profesorka Mirjana priča da je strip potpuno nepravedno zapostavljen kod nas, dok u Francuskoj i Belgiji deca obožavaju stripove.

Ona ističe da se kroz strip toliko toga može učiti na času francuskog, pa je tako i došla ideja da deca kroz takvu formu naprave svoj strip na temu projekta.

„Jedan broj škola je radio na stripu, a organizovane su radionice sa strip autorom Filipom Karanom kako bi naučili tehniku rada. On im je kroz nekoliko radionica najpre objasnio tehnike, a zatim je svaka škola uradila svoj deo stripa.“

„Ideje su fantastično prikazane od Asteriksa i Obeliksa do potrage za savršenim receptom i viđenja iz dečjeg ugla sloboda i prava žena kroz celu zemaljsku kuglu.“

Mirjana je dodala da su u izradi učestvovali učenici Četrnaeste beogradske gimnazije, OŠ Stefan Dečanski iz Železnika, OŠ Dositej Obradović iz Požarevca, OŠ Kosta Đukić iz Mladenovca i grupa dece koja pohađa kurs francuskog jezika u Francuskom institutu u Beogradu.

Učenici i profesorke (sleva nadesno): Dejana Zlatarić, Lazar Simić, Katarina Milanković – Zloković, Svetlana Mijatović – Stojinov, Tijana Hil, Nikola Bojović i Nataša Leto.

Na izradi stripa u Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji učenici kojima predaju profesorke francuskog jezika Svetlana Mijatović – Stojinov i Katarina Milanković – Zloković radili su otprilike mesec dana.

„Imajući u vidu da je strip na neki način ikona frankofone kulture i da može da bude sredstvo izražavanja i analiziranja života, emocija i načina razmišljanja učenici su prihvatili naš predlog i rado pristupili ovom zadatku. Izabrali smo da našem stripu damo naslov „À la recherche de la recette parfaite“ i da akcenat bude na svim rečima i izrazima na francuskom jeziku koje govore o poštovanju različitosti, prihvatanju drugačijih mišljenja i stavova kao i otvorenosti prema raznolikosti“, izjavila je za Priče sa dušom Svetlana Mijatović – Stojinov.

„Prvo smo prošli tehničku obuku o strukturi stripa, zatim koncipirali temu, a onda pristupili pisanju scenarija. Replike smo simultano prevodili (kako bi nam padale napamet) i tako napravili radnu verziju.“

„Na kraju je usledila ilustracija, koja je već tekla sasvim lagano, i deca su je u potpunosti sama izvela”, rekla je Katarina Milanković – Zloković i dodala da su junaci stripa imaginarni đaci neke škole koji trpe / vrše vršnjačko nasilje, kao i da je odabran ovaj vid nasilja, jer je učenicima lako da prepoznaju situacije iz sopstvenog okruženja. 

Učenici Nataša Leto, Tijana Hil i Nikola Bojović su uz malu pomoć profesorke Svetlane napisali priču na francuskom jeziku i ilustrovali je odgovarajućim crtežima praveći strip, a zatim je organizovana radionica kreativnog pisanja u kojoj su učestvovali učenici 2/3, 2/4 i 2/7.

„Inspirisali smo se poezijom Rejmon Kenoa i prošetali lavirintom književnog stvaralaštva tražeći recept za bolji svet. Najuspešnije pesme napisane tokom radionice u formi recepata za bolji svet postale su sastavni deo našeg stripa putem QR koda. Dopala nam se ideja da spojimo strip i poeziju, a nove tehnologije su nam to uspešno omogućile.”

„Junaci našeg stripa su profesorka Liberté koja je u stalnoj potrazi sa formulom koja će učiniti svet boljim i golub (Pigeon Poète) koji simboliše upravo tu bolju budućnost i koji donosi QR kod sa našim poetskim receptima za bolji svet”, rekli su mi đaci tokom intervjua u gimnaziji.

Na pitanje – šta za njih znači francuski jezik, đaci su odgovorili: priliku za upoznavanje novih kultura, druženje i postavljanje novih ciljeva. A tri reči kojima bi opisali francuski su: ljubav, jedinstvo i budućnost.

Za Natašu Leto francuski jezik predstavlja povezanost sa velikim brojem ljudi koji ga govore, za Tijanu Hil on je avantura, prozor u druge kulture i nova iskustva, a za Nikolu Bojović ključ za razumevanje jedne važne evropske kulture i njene istorije, jezik ljubavi.

Na intervjuu za Priče sa dušom u Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji.

„Znanje francuskog jezika može učenicima da otvori vrata za karijerne mogućnosti u diplomatiji, međunarodnom pravu, novinarstvu, turizmu… Takođe, učenici mogu lakše da istraže dela francuskih pisaca, filmskih umetnika kao i da se upuste u avanture putovanja i da obogate svoje iskustvo sveta”, rekla je Svetlana Mijatović – Stojinov.

„Znanje svakog stranog jezika, pa i francuskog, esencija je današnje “pismenosti“. Upravo drugi strani jezik je taj koji možete odneti prevagu prilikom zapošljavanja, budući da se poznavanje engleskog danas podrazumeva. Đaci su vrlo svesni vremena u kom žive i uviđaju prednosti koje im učenje jezika donosi, jer „vrediš onoliko koliko jezika govoriš”, dodala je profesorka Milanković – Zloković.

Sajt Udruženja profesora francuskog jezika Srbije pronađite ovde.

Autor teksta: Nenad Blagojević, Fotografije: Nenad Blagojević i arhiva Udruženja profesora francuskog jezika Srbije; Tekst je dozvoljeno preneti na drugi sajt uz objavu izvora i linka ka sajtu www.pricesadusom.com i uz potpis fotografa.

Za hosting kao kod Priča sa dušom kliknite na sliku.
Klikom na sliku naručite bestseler urednika Priča sa dušom Nenada Blagojevića

2 komentara

Ostavite odgovor