Oprobali se u POLJOPRIVREDI i uspeli: Najisplativije voće u Srbiji zaposlilo ih je ZA STALNO

Na placu od 40 ari, ovog proleća i leta, šumske jagodice u vlasništvu troje novih preduzetnika u poljoprivredi bojile su Grdelicu, varošicu na jugu Srbije. Šesnaest hiljada sadnica i njihovi plodovi doneli su Aleksandri Ilić (25), Aleksandru Mladenoviću (26) i Darku Radovanoviću (41) redovne prihode i pristojnu platu za ovaj kraj naše države, ali i nadu da od pametnog izbora posla može da se preživi u teškim vremenima.

Svi akteri ove Priče sa dušom bili su nezaposleni i skoro svi sa diplomama u rukama. Aleksandra uskoro treba da diplomira arhitekturu, Aleksandar je inženjer elektrotehnike, a Darko mašinski tehničar. Posla u struci nije bilo, pa su rešili da se oprobaju u nečem drugom.

Marko Mladenović (36) koji ih je kao predsednik okupio u organizaciji Udruženja građana Kancelarija za mlade Grdelica, pravnik je po obrazovanju. I on je zajedno sa kolegama prvi put radio na njivi.

– Mi nikad ranije nismo imali kontakt sa poljoprivredom, a sada smo iskusni proizvođači. Mada nisu svi verovali u ovu ideju, ispalo je da smo bili u pravu i da smo otkrili dobre strane sadnje kultivisanih šumskih jagodica – objašnjava Marko.

Uz dobru zamisao ovi mladi ljudi prijavili su se na konkurs Delta fondacije Zasad za budućnost sa svojim projektom „Sadnja kultivisane divlje jagode“. Od njih su dobili traktorsku prskalicu, mašinu za postavljanje bankova i folije, takozvanu bankericu, i protivgradnu mrežu, a sadnice sorte regina od poljoprivrednog gazdinstva Pešić iz obližnje Slatine.  

– Morali smo da imamo partnere jer smo u udruženju koje se nikad nije bavilo poljoprivedom, a uslov je bio da jedan od partnera ima bar malo iskustva. Na tih 40 ari troje učesnika prošli su, između ostalog, i obuku prskanja, navodnjavanja i branja. Prošle, 2016. godine, obrali smo 2.363 kilograma, a 2017. nešto manje, 2.160 kilograma. Radili smo zajedno, koristili jednu pumpu, jedno crevo, i shvatili da ne treba da kupujemo opremu zasebno kad možemo da je podelimo.

Od prinosa za ovu godinu prodali su onoliko koliko je bilo potrebno da plate beračima. Ostalo su zamrzli u hladnjačama i čekaju bolju cenu ili dalju preradu sa kolegama iz Bosilegrada.

– Prema informacijama koje imamo, skoro ceo izvoz ide u Francusku. Ne mogu da kažem da smo zadovoljni, jer razlika u ceni koja se nama plaća i one koju hladnjačari dobijaju u Evropskoj Uniji ide i do 100 odsto. Zbog toga ne prodajemo uvek sve, već se trudimo da deo pretvorimo u slatko ili druge proizvode. Ova šumska jagoda nema jak ukus, već miris, i zbog toga je veoma tražena u konditorskoj industriji Francuske za pravljenje pirea – otkriva mi Marko.

U Grdelici život nije lak, pogotovo ako ne radite u državnoj službi. U privatnom sektoru plate su izuzetno male, posla skoro i da nema, a sela i varošice koja pripadaju gradu Leskovcu nisu na zavidnom nivou razvijenosti. Zbog toga su se meštani okrenuli poljoprivredi, a prema podacima koje sam dobio tokom posete ovom gradiću, u prethodnoj sezoni obrano je 300 tona kultivisane šumske jagode, a ove godine više od 400 tona!

– Žene koje beru, naplaćuju svoj rad jedan evro po kilogramu, tako da je zarada više nego odlična. Mnoge su prvo radile kod nas, a onda i same krenule u uzgoj. Prve jagodice u ovom kraju zasadili su Pešići iz Slatine pre jedno šest godina, nakon čega je krenula ekspanzija. Mi smo u ime naše organizacije bez nadoknade pomogli mnogim ljudima postavljanjem folija ili korisnim savetima – objašnjavaju mi.

Darko Radovanović, čija porodica trenutno živi od jagoda, priča mi da je prethodno radio u vojsci, pa u prodavnici – nakon što se jedinica raspala, a onda je ostao bez posla.

– Sve ovo radim radi novca, a ne zbog toga jer volim poljoprivredu. Dugo nismo imali prihode, a onda su jagode donele osetnije pare. Nisam verovao da je ovo moguće, iako me je Marko ubeđivao, ali tek sa prvim novcem video sam da je biznis isplativ. Bili smo nepoverljivi jer znamo kako se u Srbiji živi od poljoprivrede. Supruga mi je logistička podrška, a tu je i sinčić. Sada već počinjemo polako da planiramo uzgoj i nekog drugog voća. Dosta ljudi iz komšiluka krenulo je sa ovim posle nas – iskren je Darko.

Po proceni iz projekta, prinos u prvoj godini trebalo je da bude 300 grama po živiću (sadnici), ali je situacija na terenu, zbog mraza, bila drugačija. Iako je rod u 2016. bio 157 grama, a u 2017. nešto manji, Marko kaže da su i time veoma zadovoljni.

– U ovom kraju nema duge tradicije kada je o poljoprivredi reč i ljudi maštaju o tome da za 20 dana zarade basnoslovne cifre i, recimo, kupe džip. Čini mi se i da površno shvatamo poljoprivredu. Mora da se radi korak po korak i sa savremenom mehanizacijom! Na jugu Srbije postoji i problem informisanosti, prekogranične saradnje, fondova Evropske Unije i drugih fondova. Ljudi ne znaju da mogu da konkurišu i dobiju bespovratna sredstva – kaže Marko.

Svi sagovornici ove Priče sa dušom – Aleksandra, Aleksandar, Darko i Marko složili su se da od jagoda može dobro da se živi od maja do oktobra, ali i u drugom delu godine, ako se novac pametno rasporedi. Otkrili su mi deo novih planova i pokazali mi parcelu na kojoj sade domaće jagode sorte zenga zengana. Kažu da se u narednih pet godina očekuje izuzetno dobra cena ovog voća, pa razmišljaju strateški, sada kao već iskusni poljoprivrednici.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com (prenos teksta dozvoljen uz link ka www.pricesadusom.com u skladu sa Pravilima korišćenja i uslovima oglašavanja)

Fotografije: privatna arhiva

7 komentara

Bravo vredni ljudi.
Da li mogu da dobijem e -mail od bilo koga iz grdelice vezano za ove sumsje jagode, da ih pitam za savet za jagode ili nesto slicno ?
Unapred hvala

Svaka im cast.Za trud i pocetni kapital jer sudeci po slikama min 10tak hiljada €… To je problem kod vecine mladih ljudi sto nemaju start.

Nesto tu ne stima. Pise da su imali oko 2000 kilograma u 2016. i 2017., a da je u grdelici u 2017. ubrano 400 tona. Po tome ispada da su oni smesni proizvodjaci sa samo 2 tone.

Bravoo za mlade ljude i uspesne. Verujem u mladost Srbije. Za nekoliko godina bice jos uspesniji. Ne znam zasto pojedini ljudi ne veruju, a ti verovatno nikada nisu videli ni pomirisali sumsku jagodu. 300 grama treba da skuvate 1 kg slatkoga koje je izvrsno. Zelim im veliki uspeh. Majka, baka (Sumadija), Srbija

Ostavite odgovor