Rimske terme su oko nas: Da li ćemo iskoristiti to što su nam RIMLJANI OSTAVILI na Balkanu?

Učesnici devetog Regionalnog CEI foruma zdravstvene, velnes i spa industrije, koji je ove godine održan 17. oktobra u hotelu Solaris resort u Vrnjačkoj Banji složili su se da treba da uče jedni od drugih, da dele informacije i da sve destinacije treba da budu umrežene.

To su ujedno bile reči Tobiasa Bielensteina, direktora Evropske inicijative Rimske banje Evrope („Roman Thermal Spa of Europe“) koji je tako počeo svoje izlaganje, a kasnije dodao da se i starosna struktura gostiju koji dolaze u banje menja i da one više nisu samo za stare.

Sa više od 20 godina iskustva u marketingu i održivosti i posebno radeći na projektu Rimske banje Evrope, istakao je i da, kao što je u Kini kineska medicina nadaleko poznata i prepoznatljiva, tako i mi u Evropi treba da radimo na razvoju velnesa i spa, jer postoji tradicija korišćenja termomineralnih izvora duga više od 2.000 godina.

Principi su isti i u Portugaliji i u Turskoj i u Srbiji. Nemačka ima svoj Baden Baden, Češka Karlove Vari, a Srbija Vrnjačku Banju. 

Upravo ova naša banja bila je domaćin predavačima i publici iz 10 zemalja, na celodnevnoj konferenciji u organizaciji Klastera zdravstvenog, velnes i spa turizma Srbije uz podršku CEI (Centralno-evropska inicijative), Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije i Turske agencije za saradnju i koordinaciju TIKA.

Po deveti put u Srbiji su se sreli stručnjaci iz velnes, spa i zdravstvene industrije, a događaj je svečano otvorila Nataša Ranitović, predsednica Klastera zdravstvenog, velnes i spa turizma Srbije rekavši da je cilj foruma kako kreirati autentičnu banjsku ponudu zasnovanu na kulturnom i istorijskom nasleđu u regionu, sa fokusom na spa kulturi rimskog i otomanskog doba.

– Reputacija velnes turističke destinacije zavisi od prirodnog i kulturnog nasleđa, autentičnosti ponude i kvaliteta usluge. To su resursi koji čine osnovu konkurentnosti velnes turističke destinacije i kreiranja autentičnog velnes turističkog proizvoda. Primer dobre prakse koji Srbija treba da sledi je evropska inicijativa Rimske banje Evrope – rekla je Nataša Ranitović.

Forum je organizovan u Vrnjačkoj Banji, koja je u aprilu ove godine postala deveta Rimska banja Evrope i na taj način prepoznata kao evropska destinacija zdravstvenog turizma. Rezultat osmog foruma je članstvo Vrnjačke Banje u inicijativi Rimske banje Evrope.

Prisutne su pozdravili dr Miroslav Knežević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija naglasivši da banjski turizam u Srbiji beleži rast.

Prošla su vremena kada su gosti dolazili isključivo zbog lekovite vode i lekovitog blata. Motivi dolazaka danas su drugačiji, a interesovanja idu od kulturnog turizma do rekreacionog turizma, manifestacionog, kongresnog turizma i naravno, velnes i spa turizma.

Gradonačelnik Vrnjačke Banje Boban Đurović rekao je da u ovoj turističkoj destinaciji svi teže ka broju od milion ostvarenih noćenja godišnje (oko 800.000 je ostvareno ove godine) a dr Nata Ćirić, konsultant u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija naglasila je da broj turista svake godine raste i da se putovanja u okviru zdravstvenog turizma godišnje povećavaju od 15 do 20 odsto.

Jedno od najinteresantnijih predavanja održala je doktor arheologije Marija Marić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Ona se posebno osvrnula na istraživanje iz 2014. godine, koje je izvršio zavod u kojem radi, a finansiralo lokalno stanovništvo, kada je pronađena rimska terma na padinama planine Goč, u selu Pleš. 

U ataru sela Pleš postojalo je mesto koje su meštani poštovali kao crkvu, a za koje se, nakon što su stručnjaci izašli na teren, ispostavilo da je rimska terma.

Iznenađenje je činjenica da je apsida bila na svim stranama sveta osim na istoku, gde se u hrišćanskim hramovima uvek nalazi apsidalni, odnosno oltarski prostor.

Radeći dalje na ovom lokalitetu utvrđeno je da je reč o rimskoj termi iz perioda rimske dominacije i da takvih objekata u centralnom Balkanu ima svega nekoliko. Pronađeni su i ostaci rimskih cigli, opeka od hipokausta koja je karakteristična za rimska kupatila.

Otkriveni su i peć i krovne opeke, a na osnovu predmeta pronađenih u šutu, terma je datovana, odnosno smeštena u period od drugog do četvrtog veka.

Za razilku od tadašnjih urbanih centara poput Singidunuma, Sirmijuma i Viminacijuma, u Srbiji postoje i takozvani ruralni predeli u kojima su Rimljani živeli, a to su Kosmaj i već pomenuti Goč.

Dolaskom na Balkan, Rimljani su doneli svoje običaje i kulturu, pre svega, kulturu tela, kulturu kupanja i kulturu kupatila. Zanimljivo je da je prvi rimski izvor u Vrnjačkoj Banji otkriven 1924. godine.

Usledila su obraćanja Dragane Šobot iz Privredne komore Republike Srpske na temu rimske spa tradicije u banji Laktaši i docenta Marije Belij sa Katedre za turizmologiju Geografskog fakulteta .

Da su za motivaciju dolaska u banje Srbije najvažniji interni faktori i karakteristike destinacije, a posebno lična sigurnost turiste, cene i imidž destinacije potvrdili su rezultati istraživanja o motivaciji dolaska gostiju u banje Srbije koje je na forumu predstavila Marija Belij.

Lična bezbednost najbitniji je faktor prilikom odluke turiste da krene na putovanje, a prvi preduslov je da se oseća bezbedno.

Cena i kvalitet i njihov odnos takođe su veoma važni faktori.

Anamarija Pažin Morović govorila je o rimskoj tradiciji održavanja lepote  i  današnjim standardima, sa porukom „probuditi postojeću lepotu iznutra i spolja“. Kako nam je objasnila, cilj žena u antičkom dobu bilo je da održe svoju postojeću lepotu.

Njen predlog je: pro-age program, detoks lica, tela i uma, prirodni tretmani po uzoru na Rimljanke, kućna upotreba tretmana, koučing, super hrana za super ženu i gimnastika lica.

Za kraj, prisutnima je podelila svoj recept za pro-age serum koji je publika zabeležila u svoje notese: 10 ml hladno ceđenog ulja šljive i dve kapi eteričnog ulja smilja. 

Nakon predstavljanja hotela Izvor iz Aranđelovca, jedinog hotela u Srbiji koji ima velnes kategorizaciju, marketing direktorka i PR menadžerka „A hotela“ Vesna Vlatković pozdravila nas je porukom: „Srbija je možda mala zemlja u svetu, ali zemlja sa velikim srcem“.

Osnivač i generalni direktor kompanije „IONTO Health & Beauty GmbH“ iz Nemačke, Martin La Fontaine jednostavno je započeo svoju prezentaciju rečima: „Lepota govori mnogo, ali velnes još više“ a završio je analizom kvaliteta i dugoročnih rezultata.

Skoro da su se svi prisutni u sali složili sa njim kad je izjavio da je „velnes je mnogo toga, od odmora do garderobe i dijete“.

Gosti iz Rumunije otkrili su nam da se 33 odsto izvora Evropske Unije i termalnih voda nalazi u Rumuniji, kao i da su Rimljani, zahvaljujući njihovim konjima koji su posle borbi u bitkama zagazili u lekovitu vodu i oporavili se, otkrili da su vode na Balkanu lekovite.

Da isprobamo tu kombinaciju vode, zemlje i vazduha koja predstavlja osnov za rehabilitaciju u nekom od rumunskih velnes i spa centara, odnosno da otkrijemo to skriveno blago ove komšijske zemlje pozvala nas je Ioana Marian, predsednica Rumunske asocijacije banja, a njen kolega Cosmin Ciric, velnes menadžer u Termama Severni Bukurešt (Therme Nord Bucharesti) predstavio nam kompleks u kojem radi.

„Velnes je stanje u kojem smo svi zdravi, a blagostanje je sreća“, poručio je i naglasio da voda na izvoru u ovom velnes centru dostiže temperaturu čak od 80 stepeni, da je iskopana na trećem kilometru ispod zemlje, da sadrži dosta malgana i oksida i da su među popularnijim tretmani na krevetima sa ultra crvenim zracima i masaže na vodenim krevetima. 

Aleksandar Radošević, generalni direktor banje Vrućica iz Republike Srpske, jedine banje u čijoj vodi osobe sa kardio-vaskularnim oboljenjima mogu bez tegoba da se kupaju podsetio je da ova banja godišnje ostvari oko 25 odsto noćenja od ukupnog broja u Republici Srpskoj (oko 205.000 od oko 800.000 noćenja) i da su najredovniji domaći turisti, kao i turisti iz  Slovenije i Hrvatske.

Aleksandar Radošević i Nataša Ranitović potpisali su memorandum o saradnji između Klastera zdravstvenog turizma Republike Srpske i Klastera zdravstvenog velnes i spa turizma Srbije.

Oko 300 kilometara od ove banje, na zapadu Srbije, nalazi se Specijalna bolnica za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma Zlatibor. Čigota je poznati srpski brend zdravstvenog turizma , prva vazdušna banja sa izuzetnom mikroklimom, ružom vetrova i više od 200 sunčanih dana godišnje.

Direktor ove zdravstvene ustanove, dr Željko Stakić gostovao je na Regionalnom CEI forumu zdravstvene, velnes i spa industrije i predstavio nam program „Čigota“, sa tradicijom od 30 godina, kroz koji je prošlo oko 50.000 ljudi, koji su uz dijetu, fizičku aktivnost i edukaciju mršavili od 6 do 8 kilograma za dve nedelje.

Doktor Bogoljub Stepanović, jedan od najmlađih doktora u Prolom Banji, rekao je da je Klaster zdravstvenog velnes i spa turizma Srbije postao članica Evropske spa asocijacije (ESPA) ove godine, i da je Srbija time dobila priliku da učestvuje u istraživanju o balneologiji Evrope (ESPA BALNEOTHERAPY EPIDEMIOLOGICAL SURVEY), kao prva zemlja van EU. Gürdal Bozkurt iz Ministarstva turizma i kulture Turske održao predavanje na temu „Hamam kultura i otomanska era – Banjski turizam u Turskoj danas“ i ukazao na saradnju Srbije i Turske u oblasti turizma.

Kao i prošle godine Michael Wallace, konsultant za medicinski velnes i velnes, oduševio je prisutne sa dva predavanja, prvo u okviru radionice namenjenoj velnes i spa menadžerima na temu „Uspešan rad spa centara i izazovi “ i drugo „Dizajn spa centara zasnovan na otomanskoj tradiciji“.

Bogatstvo koje imamo na teritoriji Srbije i spa kultura iz doba Rimljana i te kako treba da se iskoristi u turizmu. Prema rečima prvog predavača Tobiasa Bielensteina, danas je i veliki okeanski kruzer koji ima velnes i spa programe jedna vrsta „spa“ destinacije, što kruzere čini novom konkurencijom tradicionalnim spa destinacijama.

Ne treba zaboraviti da kruzeri mogu biti bilo gde, dok je naša termalna banja, u ovom slučaju Vrnjačka Banja sa svim svojim lepotama samo ovde u Srbiji, i nigde drugde. A ta autentičnost za prosečnog turistu nema cenu.

Više o konferenciji saznajte OVDE.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com; Fotografije: Nenad Blagojević; Napomena: Tekst i fotografije su u vlasništvu privrednog društva Medijska kuća Priče sa dušom doo i moguće ih je preneti u drugi digitalni medij uz obaveznu objavu izvora članka i slika i objavu linka ka sajtu www.pricesadusom.com u tekstu i na kraju teksta. Tekst sadrži plasiranje proizvoda i usluga i sponzorisane linkove. Članak nije dozvoljeno preneti u štampane medije. Hvala vam što poštujete autorska prava u Srbiji.

Ostavite odgovor