Šumski izumi Dane iz Kuršumlije: Vijagra od sremuša i afrodizijak od cveća

Za energiju, entuzijazam i vitalnost kojima pleni Slobodanka Simić (69), u narodu poznata kao Dana iz Kuršumlije, sigurno su jednim delom zaslužni i likeri i rakije koje u selu Mačkovac sama pravi već 30 godina. Ova visprena žena preporučuje jednu čašicu prirodnih proizvoda pre doručka, a drugu posle ručka, za opuštanje nakon posla. Za štandom u Blacu ispričala mi je da je najtraženiji domaći eliksir od sremuša, odnosno, srpska vijagra.
– Kada bi ljudi znali koliko sremuš ima lekovitih svojstava, čuvali bi ga i štedeli kao da je od samoga zlata. On je kralj među četiri najznačajnije planetarne biljke: žen šenom, aloe verom i ginkom. Nepravedno smo zapostavili domaći sremuš, jer uvozimo inostrani i skupo ga plaćamo. S druge strane, Nemci ga beru u Srbiji, suše i izvoze. On treba da se jede isključivo u svežem stanju – priča mi Dana, koja je odrasla u podnožju planine Radan, i kojoj su kao devojčici u proleće jedina salata bili sremuš i kopriva. Zbog toga, seća se, nikad nije primila injekciju.

Slobodanka Simic 15 322_576x768
Na njenim policama nalazi se i biljna rakija od šljive i 28 trava, koja jača imunitet, uklanja toksine, opušta i smiruje. Dana ističe šljivu moravku koja je u izumiranju, a čija stabla je nasledila od predaka

– Ljudi ga traže jer je srpska biljna vijagra, ali i zato što podstiče rast kose, obnavlja ćelije, uravnotežuje krvni pritisak. Čitala sam zapise kaluđera koji kažu da je pastirima magična ruka sremuša darivala decu u 80. godini – kaže Dana.
Ovih dana sprema se za branje šumskih plodova, koje traje dok se sve biljke redom ne smene, jedna za drugom. Ako joj ponestane voća i bilja, Dana preko lokalne televizije pozove žene iz okolnih sela da joj prodaju. Kada ode u planinu, uvek se iznova oduševi izobiljem lekovitog bilja i šumskog voća u predelima u kojima se njive ne obrađuju, gde nema veštačkog đubriva, pored reka i potoka, na proplancima.

Danini likeri 15 323_576x768
Crni glog je srčani sedativ koji smanjuje umor, trnjina poboljšava vid i loše varenje, drenjina produžava život i dobra je protiv malokrvnosti, a aronija – vitaminska bomba koja poboljšava memoriju

– Koristim stare recepte, od kojih sam neke dobila iz Francuske. Poznato je da su likeri tamo nastali i da ih je madam Mentenon, kako bi ga okrepila, pravila za svog supruga Luja XIV, koji je bio stariji od nje. Za liker je važno da je osnova stara rakija, koja je i do 40 godina odležala u buradima – veli Dana.
Cvetni liker je za žene i reč je o afrodizijaku sa više od 18 vrsta jestivog cveća i lekovitog bilja. Taj antidepresiv jača srce, opušta i umiruje, podstiče senzualnost i poboljšava koncentraciju, dok je liker od šumske ljubičice dobar za san, leči bolesti pluća, poboljšava cirkulaciju i otklanja bore.
– Važno je da je sve divlje. Crni glog se teško može naći, a pošto sam odrasla na selu, tačno znam gde da ga tražim: na 300 crvenih glogova, ide jedan crni – otkriva.

Dana Kursumlija 15 330_1024x768
Likeri su nastali u Francuskoj, a u Srbiju su stigli iz Italije: u jestivo cveće spadaju cvet divlje ruže (šipurka), trandafil, glog, jasmin, jorgovan, neven, kantarion, majčina dušica, kamilica

Slobodanka je još osamdesetih godina prošlog veka, kako kaže, prva donela aroniju u Srbiju.
– Pročitala sam o njenim lekovitim svojstvima i zasadila je. Kada sam bila na televiziji B92, ljudi iz cele zemlje dolazili su kod mene, a onda je jedan profesor objasnio šta je to aronija, posetio moj voćnjak, napisao knjigu, pa se danas ona u Srbiji proizvodi u velikoj količini.
Sa Danom razgovoru nikad kraja, a tema sijaset. Rekla mi je i da je osvojila brojne medalje, između ostalih i nagradu Udruženja ugostiteljskih i turističkih poslenika Niša, da eliksir od sremuša prodaje po 500, a likere po 700 dinara, i da u poslednje vreme muškarci sve češće piju likere. Otkrila mi je da je radni vek provela kao službenica u Dunav osiguranju, da nikad nije koristila bolovanje i da je u penziji.
– Prodajem na sajmovima, ali pošto imam samo atest Jugoinspekta iz Beograda, ne mogu da nudim restoranima, iako mi mnogo traže. Sve pravim ručno i nemam sredstava za masovnu proizvodnju. Sin i ćerka žive u Beogradu, školovani su, trebalo bi neko da nasledi ovo od mene… Videćemo, za sada mi pomažu svojim savetima – kaže Dana.

Tekst i foto: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com

4 komentara

Apsolutno, Danu licno poznajem , znam da je veliki entuzijasta u svom hobiju, puna je energije , stalno nesto istrazuje po pitanju proizvodnje likera i nista joj ne predstavlja poteskocu u proizvodnji istih. Sama pece rakiju , bere voce …. Kada neko nesto voli nije mu tesko, tako je i Dana od likera napravila brend u Kursumliji. Divim joj se i zelim joj da sto duze ostanena trzisnoj sceni- proizvodnjom likera.

Eto kako se može kada se hoće 🙂 Gospođa Dana je sebi ulepšala dane u penziji radom i kreativnošću, a ne kukanjem i neprestanom pričom o bolestima 🙁

Ostavite odgovor