MODERNI TRAVAR na livadi i na internetu: UŽIČANIN kamerom snima na stotine biljaka

Moju činjeničnu konstataciju da je moderan travar, Momčilo Antonijević (35) skromno je prihvatio kao kompliment, iako svestan toga da su danas retki poznavaoci lekovitog bilja koji imaju svoj internet sajt. Na početku razgovora objasnio mi je da je po profesiji novinar (glavni urednik magazina Jasmin, izvršni urednik Vodiča za život, novinar redakcije VICE) i da je fitoterapija njegov hobi, da za sada ne prodaje svoje proizvode, ali da prijateljima, porodici i ljudima kojima je potrebna pomoć rado daje recepte za svoje čajeve. U svetu travarstva je od tinejdžerskih dana – pune 22 godine, svoj sajt Snaga bilja pokrenuo je pre šest, a snimke počeo kamerom da beleži u prirodi pre četiri godine.

Momcilo Snaga bilja
Iako se misli da se za lečenje biljkama interesuju samo stariji, Momčilo otkiva da sve više mladih muškaraca traži pomoć u fitoterapiji

– Da se sedmoro mojih predaka bavilo travarstvom, saznao sam od rođake koja je pravila rodoslov po ženskoj liniji. Iako sam samouk, verovatno je bilo i te kosmičke, genetske niti. Moja porodica ima kuću na Zlatiboru, a na toj planini sam provodio mnogo vremena i stekao osnovno znanje o biljkama. Uvek sam znao gde ima šumskih jagoda, na kojoj strani treba tražiti pečurke i vrlo brzo sam naučio da sakupljam bilje koje smo uvek imali u kući: divlju nanu, majčinu dušicu, kantarion, hajdučicu, travu ivu – kaže ovaj Užičanin i dodaje da svoj početak vezuje za knjigu Lečenje biljem, Jovana Tucakova. Trenutno poznaje i skuplja oko 400 vrsta biljaka.

Momcilo Antonijevic kurs branja
Momčilo kaže da nema potrebe ići hiljadama kilometara u potragu za čudotvornim lekom, jer on verovatno raste u vašem dvorištu – sa učesnicima kursa poznavanja lekovitih biljaka u prirodi

Boravak u prirodi i rad na terenu izuzetno su mu važni. Berba bilja traje tokom cele godine jer, kako kaže, ima biljaka poput imele koje se beru u decembru i januaru, ali i vesnika proleća posle zime poput ljubičice, podbela i jagorčevine. Tokom sezone Momčilo organizuje kurs poznavanja lekovitih biljaka u prirodi, kada turisti sa njim polaze put istočne Srbije ne bi li naučili da samostalno beru bilje i koriste ga za sebe.

– Najčešće berem trave na Zlatiboru i Tari, ali idem i do Homoljskih planina, gde u krugu od 50 kilometara nema nijedne fabrike. Pravim čajeve, meleme, tinkture, eliksire, rakije travarice, vina sa lekovitim biljkama, ali i prirodne farbe za kosu. Trenutno sam urednik i novinar i zadovoljan sam jer mi se ukazala mogućnost da radim na mestima koje volim i sa ljudima koji mi odgovaraju. Realizovati svoje novinarske ideje danas je u ovoj profesiji retko kao beli medved. Želeo bih da se u budućnosti potpuno posvetim pravljenju lekovitih proizvoda, ali za to je potrebno vreme – iskren je.

Sastojci za melem_800x600
Ovo su sastojci za jedan od melema koje Momčilo pravi

Najgledaniji snimak na Momčilovom youtube kanalu je reportaža o kantarionu, ali ljudi sve češće žele i informacije o majčinoj dušici, travi ivi i valerijani.

– Ljudi traže čaj za bolest koju imaju, mada mogu da kažem da postoje i trendovi, kao u modnoj industriji, kada jedna biljka postane popularna neko vreme. Tome doprinose i marketinške kampanje, pa je tako, na primer, afrička šljiva sada veoma tražena, dok isti sastojak fitosterol sadrži i koren koprive. Ali, kopriva ne zvuči tako egzotično kao afrička šljiva. Postavlja se i pitanje koliko je brusnica, koja se dosta reklamira, bolja i lekovitija od divlje borovnice.

Jedna od Momčilovih želja je da se u Srbiji postave standardi stručnosti travara i da se smanji broj ljudi koji, kao i u svakoj drugoj profesiji, žele brzu i laku zaradu.

– Voleo bih da mogu da utičem na stav medicinske struke po pitanju alternativne medicine. U medijima često čujemo savet: „Pre upotrebe ove biljke posavetujete se sa lekarom“. Nažalost, ja ne poznajem mnogo lekara koji bi bili u stanju da pacijentu odgovore da li je i kada bezbedno upotrebljavati ekstrakt crvene deteline ili ruse ili da li trudnica sme da pije čaj od ruzmarina ili žalfije. U takvim slučajevima lekari obično savetuju da ne upotrebljavate biljne lekove, ne zato što su opasni ili štetni, već zato što o njihovom delovanju ne znaju ništa. Naravno, to nije njihova krivica jer se kroz svoje školovanje nisu bavili ovakvim pitanjima. Ipak, bilo bi nepravedno ne pomenuti i lekare koji o biljkama znaju mnogo i sa blagonaklonošću gledaju na lečenje biljem. Ima ih sve više – siguran je Momčilo.

Momcilo Antonijevic Gruzija 3
Iz Gruzije je nedavno doneo piskavicu, koja je korišćena kao prvi doping u antičkoj Grčkoj

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com (sva autorska prava zaštićena, a prenos teksta dozvoljen uz navođenje izvora i veze ka www.pricesadusom.com)

Fotografije: www.snagabilja.rs, privatni album

2 komentara

Ostavite odgovor