Uspeli sa eko – biznisom: Beru rogoz i prave papuče koje pospešuju cirkulaciju

Od polovine avgusta, pa dok ima lepih dana, Pavle Nećakov (39) sa svojim ocem Severinom boravi u ribnjacima u okolini Zrenjanina, gde zajedno beru rogoz, u to vreme zrelu barsku biljku od čijih listova nastaju papuče, čizme, podmetači, torbe i korpe. Stari zanat prenosi se u ovoj porodici sa kolena na koleno još od dede Veljka, koji je posle Drugog svetskog rata, u razorenoj i siromašnoj državi pravio tada, za mnoge ljude, jedinu obuću. Pošto za dobru priču nikad nije kasno, posetio sam ovu porodicu početkom oktobra i u njihovoj radionici saznao zbog čega su ove ekološke papuče koje pospešuju cirkulaciju krvi sve popularnije kod nas.

– Otac i stričevi nastavili su dedin zanat, prodavali su ih u Knez Mihailovoj ulici i tako plaćali sebi stan u Beogradu tokom studija. Danas sam ja jedini naslednik, a u ovaj zanat ušao sam posle više godina rada kao fudbalski trener mlađih kategorija. Jedno vreme vozio sam oca po manifestacijama, i gledajući reakcije ljudi na naše papuče i torbe, poželeo da se oprobam – priča mi Pavle.

Papuce od rogoza 049_720x960Četiri godine sa ocem je stvarao papuče, torbe i korpe, a onda im se 2011. godine pridružila njegova supruga Maja Đurović (32), Beograđanka koja se zbog ljubavi prema Pavlu, iz „kruga dvojke“ preselila u Zrenjanin. Upoznali su se na manifestaciji u prestonici, gde su izlagali svoje rukotvorine: Pavle proizvode od rogoza, a Maja dečju garderobu.

Papuce od rogoza 084_1280x960
Papuče koštaju od 1.500 do 1.800 dinara, dok specijalni modeli po narudžbini idu i do desetak hiljada dinara

– On je usavršio izradu papuča, dok ja pravim torbe i korpe. Podelili smo i alat, pa Pavle koristi mušku iglu, improvizovanu guralicu i klešta, a ja kraću i tanju, žensku iglu i takođe guralicu i klešta. Posle branja, rogoz se cedi, jer je pun vode zbog sunđeraste strukture, a nakon toga ga vezujemo u manje snopove i cepkamo listove. Tada Pavlov otac, poput kike, plete rogoz u pletivo koje je dugačko i do 100 metara – objašnjava Maja za Priče sa dušom.

– Deda je uz tri eksera namotavao pletivo i trčao oko stola, dok smo mi napravili postolje koje se okreće. Imamo i šablone za đonove, pravimo i obuću po meri, a nekad se desi da izradim i deset komada da bih dobio odgovarajuću veličinu. Materijal je iz prirode, obuća je ekološka, a stopala se masiraju dok u njoj hodate. Doskoro smo radili đonove bez gume, ali smo zbog želja mušterija počeli da ih dodajemo.

Severin Necakov Zrenjanin_1280x721
Pavlov otac Severin u berbi: Od rogoza se koristi list, a najduža izmerena biljka imala je četiri metra

Maja i Pavle u poslednje vreme prodaju svoje proizvode po preporuci i u konceptualnoj radnji Makadam u Beogradu. Na sajmove i manifestacije više ne idu, jer kažu da im poslovi sami dolaze. Priznaju da nije bilo lako 2014. godine, kada je Maja bila trudna, jer je zarada skoro bila ravna nuli, ali dodaju da ove godine ima posla više nego inače. Dodatnu inspiraciju daje im ćerkica Višnja, koja je nedavno napunila 13 meseci i koja voli da istražuje u tatinoj i maminoj radionici. Baš kao na fotografiji na kojoj vežba zubiće, grickajući pletivo.

Papuce od rogoza 054_720x960
Pavle kaže da je rogoz veoma poznata biljka i da je možemo videti u crtaćima poput Štrumpfova, ali i u filmovima

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com

Foto: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com, privatni album

4 komentara

Ostavite odgovor