Vredne dame iz Sremskih Karlovaca: Kako nastaje kuglof sa dušom

Kiša koja je padala prvog dana ovogodišnjeg Festivala kuglofa u Sremskim Karlovcima „pomogla“ mi je da umesto na štandove, prvo uđem u Muzej kolača i kuglofa Gea, i upoznam se sa gostoljubivim i razdraganim vlasnicama Katicom Biber Šnur (43) i Zoricom Ljubičić (49). Ove rođene Sremice od detinjstva su upućene u pravljenje i degustiranje najpoznatijeg kolača u Sremskim Karlovcima, a od pre pet godina, kada su otvorile muzej, uče zainteresovane posetioce kako da naprave jednu od najstarijih modeliranih poslastica.

Muzej kuglofa 005_720x960
Katica je poreklom iz starosedelačke porodice Šnur koja se u Sremske Karlovce doselila u 17. veku

– Festival kuglofa pratimo od prvog izdanja 2002. godine, kada smo bile članice nemačkog udruženja za dobrosusedske odnose Karlowitz. Pošto nisam imala posao, rešila sam da vikendom, na tezgi prodajem kuglofe. Tako je sve počelo – priseća se Katica, koja je malo-pomalo, iako nije želela da joj, kako kaže, kuhinja bude profesionalno opredeljenje, ulazila u svet kuglofa.

Muzej kuglofa 002_1280x960
Kad god rade u muzeju, Katica i Zorica oblače nemačke tradicionalne dirndl haljine

Vodeći se idejom da nauče decu i podsete odrasle na to kako se nekad pravio kolač poreklom iz Nemačke, dve višegodišnje drugarice osmislile su gastronomske radionice.
– Kada radimo sa decom, merimo starim vagama i sve mutimo ručno kako bismo napravili kolač kao nekada. Upotrebom miksera i drugih aparata nastaje kuglof bez duše, čak ni miris nije isti kao kada ga stvorite svojim rukama. Odrasli mogu da se prijave na četvoročasovni kurs tokom kojeg dobijaju sav materijal (šećer, margarin ili maslac, jaja, brašno, mleko, prašak za pecivo, čokoladu i druge sastojke), prave kuglof sa mnom i kasnije kući nose svojih ruku delo – priča mi Katica i otkriva da kurs košta 1.500 dinara po osobi.
– Zajedno sve mutimo, pečemo, hladimo i glaziramo. Pravimo dve vrste kuglofa – sa kiselim testom ili sa praškom za pecivo. Naravno, turisti mogu samo da odaberu istorijsku priču ili da posmatraju mene kako pravim – objašnjava Katica.
Najpoznatiji kuglof u ovom muzeju je Zoričinih ruku delo, verzija u koju je ona umesto mleka, stavila vino bermet, ali i dodala cimet, pržene orahe i čokoladu.
Muzej kuglofa 021_720x960– Posetioci najviše traže kuglof od čokolade, badema, lešnika i ruma, ali i kuglof sa višnjama, lešnikom i čokoladom. Zimi najbolje „ide“ kolač od marcipana i suvog voća, a za poklon ljudi najčešće kupuju carski kuglof sa belom čokoladom, suvom kajsijom i bademom. Iako se očekuje da deca biraju čokoladni kuglof, mališani ipak radije jedu mramorni kuglof jer je šaren – rekla mi je Katica, koja se nedavno vratila iz Milana, sa Svetske izložbe Expo 2015, gde je pred posetiocima pravila kuglof i evropskoj publici predstavila gastronomsku tradiciju Sremskih Karlovaca, uz podršku Turističke organizacije ovog grada.

Expo Milano Sremski Karlovci_1280x720
Katica predstavlja svoje umeće u Milanu, na izložbi Expo 2015.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com
Foto: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com, Sandra Urban, privatni album

1 komentar

Ma posla mi voda na usta od ove price 😀 A nikad nisam probala kuglof… mozda je vreme da posetim Sremske Karlovce, opet 🙂

Ostavite odgovor