Sve što je baka nekad držala u špajzu, mi sada pravimo za tržište: Stari recepti iz Vranja Jankovićima doneli uspeh

Za početak razvijanja poslovne ideje Jelene Janković i njenih ćerki Bojane i Tanje najvažniji je bio dogovor. Jer, recepte su već imale, znale su kako se pravi kvalitetna zimnica i bile su sigurne da će se njihovi domaći proizvodi dopasti klijentima širom Srbije.  

Ova ženska porodična priča stiže iz Vranja gde su se tri preduzetnice 2017. godine upustile u stvaranje ideje „Nanin recept s juga“.

Plan je bio da počnu da proizvode zimnicu, da se sve radi ručno i obavezno po receptima njihove bake Ljubinke, koji su im obeležili detinjstvo.   

Kako je u porodici decenijama sve već bilo zapisano u starim kuvarima, Bojana Janković ističe za Priče sa dušom da je samo trebalo realizovati projekat i plasirati nešto novo na domaćem tržištu.

Prostor u porodičnoj kući su imale, volju za rad takođe, kao i domaće voće i povrće uzgajano van plastenika.  

Jelena Janković sa radnicama u proizvodnji

„Sećam se da bi svako, kad god bi probao naš ajvar, džem ili slatko od šumskih prodova, bio oduševljen. U jednom trenutku predložila sam mami i sestri da otvorimo porodičnu radionicu, u kojoj bi mama vodila proizvodnju, a sestra i ja komunikacije, s obzirom na to da smo obe dugo u tom poslu. Majka je našla taj „super-recept“ i to je bilo sasvim dovoljno za početak“, seća se Bojana i dodaje da njihova firma učestvuje i u projektu „Stižemo sa juga”.

Reč je o programu koji je kompanija Coca-Cola HBC Srbija pokrenula prošle godine, kako bi proizvođačima specijaliteta od voća i povrća, svojom ekspertizom i ogromnim iskustvom, pomogla u promociji i plasiranju proizvoda, kao i razvoju poslovanja.

Istovremeno, zahvaljujući pokretanju online prodavnice stizemosajuga.rs, koja je na interesantan način predstavila majstore ukusa iz Vranja, Lebana, Leskovca i drugih gradova, odabrani preduzetnici osvojili su ogromne simpatije ljubitelja tradicionalnih ukusa. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu, proizvodi izrađeni po starim proverenim receptima našli su put do trpeza širom Srbije. 

Biti među osam odabranih u programu i prepoznat od strane kompanije međunarodne reputacije kao što je Coca-Cola, donelo nam je ogromno zadovoljstvo i motivaciju“, ne krije Bojana.

Za osnivanje „Naninog recepta s juga“ nije bilo potrebno mnogo investicionog ulaganja. Jankovićeve objašnjavaju da im je više vremena trebalo da smisle kako će da se zovu nego da li da krenu u ovaj poslovni izazov.

Ono što je bilo sigurno od samog početka je da će to biti ručno rađeni, zdravi domaći proizvodi, odnosno premium brend vrhunskog kvaliteta.

„Bez aditiva, konzervanasa, hemije. Time se vodimo od samog starta. Pre nekoliko godina majka se razbolela, pa smo svi porodično promenili način ishrane i izbacili industrijsku hranu. Znale smo da ovaj naš ženski biznis nema alternativu: on mora da bude zdrav i domaći. Koristimo šumsko voće, koje je ujedno i organsko, a povrće uzimamo sa otvorenih polja.“

„Nikakvi plastenici i veštački stimulisani usevi ne dolaze u obzir. Samo sunce, kiša i ono što je od prirode“, iskrene su Bojana i Tanja.

Sećaju se da je početak bio brz i veoma uspešan. Preduzetničku radnju su registrovale početkom avgusta 2017. godine, a prva paprika za ajvar stigla je u radionicu u septembru. 

Dok je Jelena sa zaposlenima u radionici, Bojana i Tanja se bave distribucijom, marketingom, prodajom, posetom sajmovima. Na jednom od njih u Puli gde su nastupili sa Privrednom komorom Srbije, sav ajvar je „planuo“ za dan i po umesto za planiranih četiri.

„Tek je prošlo 20 dana od osnivanja, a mi smo već bile u proizvodnji. Sve to nam je bilo potpuno nepoznato, jer se nijedna od nas nikad nije bavila ovim poslom. Prva godina je bila vatreno krštenje, ali veoma uspešna. Iskusniji ljudi su nam rekli da se rezultati koje smo ostvarile na početku obično dobijaju u četvrtoj godini poslovanja. Sigurno je da je naš kvalitet presudio, ali verujemo da su to bile i etikete na ćirilici, nastup na društvenim mrežama, na sajmovima i manifestacijama“.

Klijenti koji kupuju proizvode ove porodice iz Vranja su ljudi koji žele zdravo da se hrane i koji beže od industrijske proizvodnje.

„Ne sumnjam da bismo našli mesto u velikim lancima, ali mislim da bi ta masovnost značajno urušila naš kvalitet i ručni rad. Sarađujemo sa jednim velikim hotelom iz Vrnjačke Banje, trebalo bi uskoro da se pojavimo na aerodromu, ima nas u malim etno-prodavnicama, prodajemo onlajn. Veliku prednost donela nam je i zajednička online platfoma stizemosajuga.rs gde smo nastupili sa ostalim odabranim preduzetnicima u projektu čiji smo deo. I dalje se držimo ručne proizvodnje i ne moramo da uključujemo nikakve mašine.“

Jelena Janković

Kada je reč o krizi izazvanoj virusom korona, Tanja, Bojana i Jelena kažu da su osetile posledice u delu koji se tiče saradnje sa Horeca sektorom, odnosno kada je reč o saradnji sa hotelima koji trenutno rade smanjenim kapacitetima.

Ipak, za sve učesnike projekta „Stižemo sa juga”, pa tako i za „Nanin recept s juga“, stigle su dobre vesti. Naime, Coca-Cola HBC Srbija opredelila je finansijsku pomoć od 150.000 dinara po preduzeću, kako bi konkretnom donacijom  pomogla brži oporavak poslovanja ovih malih porodičnih biznisa i prevazilaženje posledica krize. Za male proizvođače, ovo je bio ogroman podsticaj i podrška.

Iako nije reč o socijalnom preduzeću, „Nanin recept s juga“ u svom poslovanju ima izraženu socijalnu komponentu jer angažuje samohrane majke, žene koje su kao žrtve tranzicije ostale bez posla i marginalizovane grupe, koje od njih dobijaju sirovine za rad i stvaraju polu-proizvod.

„Imamo desetak redovno angažovanih žena, a u sezoni od avgusta do decembra i tridesetak dodatno plaćenih. One sve rade ručno, ljušte paprike i peku.“

„Radionica se nalazi u našoj porodičnoj kući u Vranju u kojoj smo jedan deo kuće pretvorili u proizvodnju, uradili standarde i sve sertifikovali po HACCP-u. Kad smo bile male, nas pet unuka, kad god bismo htele da pomognemo u ljuštenju paprika, baka nas je ispravljala jer smo potapale papriku u vodu, umesto da samo lagano pokvasimo ruke. Na isti način na koji je ona radila, tako se danas pravi i naš ajvar“.

Na jednom od događaja u okviru projekta „Stižemo sa juga“

Da je živa, baka Ljubinka bi sigurno bila ponosna na svoje unuke i snaju koja sve pravi po svekrvinim receptima. Nju su zvali „nana“, pa otud i inspiracija za naziv brenda porodice Janković. 

„Sve što danas pravimo nekada se nalazilo u bakinom špajzu: ajvar, pinđur, paradajz u flaši (sa sve semenkama), slatko od šumskih jagoda, slatko od šumskih kupina i džem od šumskog voća (jagoda, kupina i malina). Baka je rodom sa Vlasine i ona je porasla na tom šumskom voću. Bila je autentična Vranjanka, baš kao žena iz Borinih romana, dobra domaćica, super nana. Sećam se da je u špajzu imala šerpe samo za zimnicu, tačno se znalo šta se u kojoj kuva, gde se prži ajvar, koja se varjača za šta koristi, šta  se sprema na kom šporetu i na kojoj vatri. Nikad nisam videla da je imala vojsku žena oko sebe, sve je radila sama“, otkrila je Bojana Janković na kraju Priče sa dušom.

Više informacija o projektu „Stižemo sa juga“ pronađite na sledećem linku: stizemosajuga.rs

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com; Fotografije: Projekat „Stižemo sa juga“; Napomena: Tekst je moguće preneti u drugi digitalni medij uz obaveznu objavu izvora članka i slika i objavu linka ka sajtu www.pricesadusom.com u tekstu i na kraju teksta. Hvala vam što poštujete autorska prava u Srbiji. Tekst sadrži plasiranje proizvoda i usluga i sponzorisane linkove.

Ova priča je nastala u saradnji sa kompanijom Coca-Cola HBC Srbija.

Ostavite odgovor