Ivana je na zemlji svojih predaka u Banatu pokrenula posao sa lekovitim biljem, a najtraženiji je ČAJ PROTIV TREME

Velika ljubav Ivane Čukanović iz Beograda prema lekovitom bilju javila se tokom studiranja na Farmaceutskom fakultetu, a zaistinski ušla u njen život nekoliko godina kasnije.

Kao devojčica provodila je dosta vremena u Radojevu, selu kraj srpsko-rumunske granice, gde je generacijama unazad obrađivana zemlja. Odmah pored je Srpska Crnja, poznato selo i rodno mesto Đure Jakšića, za koje ovu preduzetnicu takođe vežu lepe uspomene iz detinjstva.

Odrastajući u prirodnom okruženju, u porodici u kojoj se uvek mnogo radilo, Ivana priča da je normalno da se na zemlju oduvek gledalo kao na izvor prihoda i na resurs koji može da hrani porodicu.   

Ipak, život u Beogradu odveo ju je do Farmaceutskog fakulteta, ali čak i tamo, dok je mahom izučavala „čistu hemiju“, u trenutku kada su stigli predmeti botanika i farmakognozija, javilo se interesovanje za proučavanjem lekovitog bilja.

„Kada smo prvi put otišli na plantaže lekovitog bilja videla sam da bi od toga moglo da se živi i da se napravi posao. To mi je prvi put u životu delovalo tako blisko, ali od većine ljudi je stizao sličan komentar „Ma daj, gde ćeš da se baviš lekovitim biljem, da li si normalna“, seća se Ivana.

„Imala sam pristojna primanja u farmaceutskoj kompaniji, kao i suprug koji je radio u istoj oblasti. Mislila sam „Moj muž ostaje da radi, snaći ćemo se dok meni ne krenu čajevi“, međutim nije prošlo mnogo i on je dao otkaz i promenio firmu. Tek tada sam shvatila da iako je život nepredvidiv ipak sve dođe na svoje mesto, kako sve za šta smo mislili da je hitno i neophodno, niti je bilo hitno niti neophodno, kako nije nestalo para, kako niko nije ostao gladan ni željan nečega.”

Ivana je u Srpskoj Crnji pokrenula proizvodnju čajeva i registrovala firmu, a najnoviji koji je izazvao posebnu pažnju kod kupaca je čaj protiv treme i anksioznosti „Antistres“ od matičnjaka, nane, rtanjskog čaja, zove i kamilice.

Stres dovodi do umora, glavobolje, smanjenja imune funkcije, poremećaja kardiovaskularnog sistema i hormonalnog sistema. Kada je o lečenju reč u obzir dolazi sve što može da opusti telo: odmor, masaža, joga / pilates, kontrola unosa namirnica i bolji izbor.“

„Prevagu treba da ima voće i povrće koje ne opterećuje jetru, čajevi naspram kafe, da ne bismo pojačavali dodatno opterećenje na sprovodni sistem srca.“

„Bitan je i veći unos vode i nezaslađenih tečnosti da povećamo eliminaciju otpadnih materija i ubrzamo procese detoksikacije“, kaže Ivana za Priče sa dušom i dodaje:

Matičnjak smiruje na nivou kore velikog mozga i oslobađa neurotransmitter GABA koji smiruje i opušta. Nana održava mentalnu koncentraciju i fokus, smanjuje osećaj pulsirajućih glavobolja i alkališe sadržaj želuca i sprečava osećaj da vam se „stomak veze u čvor”. Rtanjski čaj ima visok nivo antioksidanasa, baš kao i zova. Ona pojačava protok vode kroz organizam i izbacivanje štetnih materija preko kože, bubrega i creva. Kamilica daje efekat opuštanja na nivou perifernog nervnog sistema, sprečava nastanak upalnih procesa u organizmu i uravnotežuje metabolizam šećera (glukoze).“

Terapija se uzima kada je anksioznost neracionalna (praskamo zbog sitnica npr. kada nam ispadne nešto iz ruke ili se sapletemo; kad se plašimo da nešto nećemo uraditi, a kada prionemo na posao odradimo brzo i lako npr. dolaze nam gosti i spremamo ručak; kada ne možemo da zaspimo jer previše razmišljamo o šta-bi-bilo-kad-bi-bilo stvarima). Tada je opravdano piti terapiju koja smiruje i opušta.

Očekivano dejstvo Antistres čaja je da sprečava nastanak anksioznosti tj. treme i nervoznih ispada, tako što smanjuje lučenja neurotransmitera koji otpuštaju adrenalin zaslužan za ispade praskanja (psovanja, vikanja, brecanja). Čaj opušta skeletne mišiće, vrata i ramena i sprečava preterano lučenje želudačne kiseline.

Omogućava korisniku da zadrži fokus u delatnostima koje obavlja, a bez nepotrebnog osećaja treme.

Ne uspavljuje.

Celu Ivaninu životnu priču pročitajte ovde.

Napomena: Preporučena je upotreba kod srednjoškolaca i studenata, kod osoba koje posluju sa ljudima, koje imaju problem sa dnevnim ritmom (zamenili dan i noć), koje se bore sa javnim nastupima ili su u delatnostima u kojima nisu dozvoljene greške, kod osoba koje imaju mnogo obaveza da obave u toku dana i kod onih koji nisu uobročeni. Ispitivanja nisu sprovođena kod trudnica i dojilja, kao ni kod dece mlađe od 12 godina.

Tekst: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com; Fotografije: Jovan Nedeljkov

Ostavite odgovor